OSNIVANJE RIMA – Romul i Rem

Osnivanje Rimske imperije (lat. Imperium Romanum) istovjetan je pojam s nastankom grada Rima. Stari Rim ležao je na lijevoj obali rijeka Tibar, otprilike 25 kilometara od njegovog ušća.

Datum koji se uzima za osnivanje grada je 21. april 753. godine p.n.e. Ovaj datum je prihvaćen na osnovu procjene Marka Terencija Varona, s kraja I vijeka p.n.e., prema kojoj je do osnivanja Rima došlo treće godine šeste olimpijade i to 21. aprila. Na osnovu tog podatka izračunao je kasnije historičar Dionisije Mali (Exiguus) da je Rim osnovan 753. godine p.n.e.

Prema legendi o nastanku grada Rima grad je osnovao Romul, sin Reje Silvije i boga Marsa.

hram boginje Veste u Rimu

Trojanski junak Eneja nakon pada i razaranja Troje je vrlo dugo lutao po svetu te je došao u Lacij gde je osnovao grad Albu Longu. Nakon njega je vladao njegov potomak Numitor kojeg je sa vlasti svrgnuo brat Amulije. Amulije je naredio da se pogubi i sin kralja Numitora. Kako bi izbjegao rađanje nasljednika koji bi mogao da traži povratak prijestola prisilio je bratičinu Reju Silviju da postane vestalka (djevojke koje su se zavjetovale na djevičanstvo i u hramu boginje Veste čuvale vječni plamen). Iako ju je odveo u hram boginje Veste ona se u tajnosti sjedinila sa bogom Marsom i rodila je blizance Romula i Rema. Amulije je naredio da se blizanci bace u rijeku Tibar kako bi spriječio ponovno preuzimanje prijestola od strane Numitorovih nasljednika.

Blizance je pronašla vučica Martia (Marsova vučica koja je i danas simbol grada Rima) u podnožju jednog od sedam brežuljaka te ih je dojila vlastitim mlijekom. Poslije izvjesnog vremena pronašao ih pastir Faustul i nastavio da vodi brigu o njima i njihovom odrastanju.

Kada su odrasli i postali punoljetni Faustul im je ispričao šta im se dogodilo i kako su dospjeli kod njega. Braća su zato odlučila da, u znak zahvalnosti, podignu grad na mjestu gde su bili pronađeni. To je bio brežuljak Palatin. Ubrzo su se počeli svađati koji će od njih dvojice vladati gradom i zbog toga je, po jednima, Romul u svađi ubio brata. Po drugima, Romul je prebacio Rema preko zidina grada. Dalje se ne navodi kakva je bila Remova sudbina. Romul je bio prvi rimski kralj.

sedam rimskih brežuljaka

Za razliku od ostalih gradova, Rim su naseljavali razbojnici, progonjeni, odbjegli robovi i svi oni kojima je bilo potrebno utočište. Kada je tako okupljena Romulova družina postala dovoljno jaka da su je se plašili svi okolni gradovi, njegovi ratnici odlučili su da za sebe dovedu žene kojima bi se oženili. Organizovali su veliku proslavu u čast Neptuna i pozvali susjede da prisustvuju svečanosti. Sabinjani su među gostima bili najbrojniji. Na unaprijed dogovoren signal, Rimljani su napali svoje susjede i oteli im kćerke i žene.

Zbog toga je počeo rat. Sabinjanke su vidjevši da će doći do velikog krvoprolića odlučile da izađu pred svoje očeve i natjerale ih da se pomire sa njihovim muževima. Sabinjani su se tada doselili u Rim, a Tit Tacije, njihov kralj, postao je Romulov savladar.

Poslije Romulove smrti, Numa Pompilije je izabran za drugog rimskog kralja. Ovaj mudri Sabinjanin nije, poput svog prethodnika, osvajao. Njega su više zanimala pitanja kulta i uređenja države. Doba njegove vladavine zabilježeno je kao doba mira. Njegov nasljednik Tul Hostilije, treći po redu rimski kralj, je u prvom redu bio ratnik, a mnogo manje političar. On je nastavio osvajanja i povećao je uticaj Rima. Alba Longa je zauzeta i razorena. Anko Marcije, četvrti kralj, bio je Sabinjanin. U njegovo doba osnovana je luka Ostija. Njenim zauzimanjem Rimljani su dobili izlaz na more.

Sa smrću Anka Marcija počinje doba etrurskih kraljeva. Jačanjem etrurske lige uticaj ovog naroda postaje prejak i Rim nije mogao da odoli pritisku Etruraca. Na vlast je došao Tarvinije Prisk. On je rođen u Tarkviniju i kao mladić se preselio u Rim gdje je postao staratelj kraljeve djece. Prevarom je natjerao narod da ga proglasi za kralja. I sljedeći kralj, Servije Tulije je Etrurac, ali sa rimskim imenom. Prema legendama, on je jedan od najmudrijih vladara.

Tarkvinije Oholi bio je posljednji kralj Rima. Ovaj „mrski Etrurac“ bio je najgori od svih – tiranin koji je pokušavao da opstane na vlasti u doba slabljenja etrurske moći. Njegov sin Sekstus silovao je ženu jednog Rimljanina – Lukreciju. Ona je svom mužu ispričala šta se desilo i tražila je osvetu, a onda se ubila. Ovaj događaj izazvao je revolt i doveo je do ustanka koji je poveo Lucije Junije Brut. Kralj je zbačen sa vlasti i protjeran, a Rimljani su prihvatili uređenje koje su nazvali republika. To se dogodilo 509. godine p.n.e.

Period kraljevstva (753–509. p.n.e.) i rane republike (509–280. st. e.) jesu najsiromašnije dokumentovani periodi rimske historije, jer su potpuniji prikazi rimske historije napisani tek mnogo kasnije. Grčki historičari nisu obraćali ozbiljniju pažnju na Rim sve do rata s Pirom (280–275. p.n.e.), tek pošto je Rim završio svoje osvajanje Italije, pošto je izrastao u veliku silu antičkog svijeta i pošto se upustio u borbu s Kartaginom oko kontrole zapadnog Mediterana.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *