BITKA ZA TUZLU 10. AUGUSTA 1878. GODINE

Bitka za Tuzlu desila se tokom austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine. Austrijska carska vojska je napredovala u zaposjedanju Bosne i Hercegovine i naselja u Bosni redom su padala. No, pojedini džepovi otpora su bili izuzetno ustrajni. Među zadnjima su ostali Tuzla i Zvornik. Dio tuzlanskih Bošnjaka bio je za to da ako ne može ostati Osmansko Carstvo, neka dođe za vlast druga velesila, dok je dio bio spreman braniti Bosnu od svakog napadača. Kod dijela koji su se protivili zaposjedanju vođe su bili Hadži Hašimaga Mutevelić, muderis Tosun ef. Kifić, Salih Tučić Sahačija i drugi. Zadnji paša u Tuzli, Muhetin-paša, bio je interniran u svojoj kući.

Nekoliko dana zatim trajalo je međuvlašće dok nije postavljen novi vođa. Na mjesto starješine postavljen je Alijaga Talirević iz Zvornika. Naoružani zvorničani s naoružanim pukom iz Tuzle spremali su se za dočekati austro-ugarski napad. Djecu i žene su sklonili u tuzlansku okolicu pa su u kasabi ostali samo odrasli koji su se mogli boriti. Dio Bošnjaka prikupljao je potpise za austrougarsku vlast.

pljevaljski muftija Mehmed Vehbi Šemsekadić

Na Tuzlu je, 8. augusta 1878. godine, krenulo šest austrijskih bataljona, jedan eskadron konjice i tri baterije, svaka sa po osam topova, odnosno 5.000 pješadinaca, 130 konjanika i 24 topa. Borbe za Tuzlu su započete 9. augusta oko 10 sati. U Tuzli se u tom momentu nalazilo oko 3000 branilaca. Glavni organizator odbrane bio je pljevaljski muftija Mehmed Vehbi Šemsekadić koji je tog dana došao iz Sarajeva.

Žestok otpor je zaustavio napade austrougarske vojske. Napadi su nastavljeni u noćnim satima. Odlučujuće borbe započele su u ranim jutarnjim satima 10. augusta 1878. godine na Moluhama. Branioci južnog dijela fronta na Moluhama su imali znatne uspjehe dok je na sjeveru fronta austrougarska ostvarila pozitivne rezultate i prodrle do Tušanjskog potoka. Odlučnom odbranom, austrougarske trupe su prestale sa napadima u poslijepodnevnim časovima. Tuzlaci su tog dana popunjavali jedinice ustanika koji su imali gubitaka.

Muftijine jedinice stalno su napadale na okupatorske bočne položaje u pravcima Tušanj-Moluhe i Mosnik-Miladije. Austrougarski komandant feldmaršal Capari se morao povući sve do Doboja gdje je uspio zaustaviti Šemsekadićeve napade. Na mjestu gdje se vodila glavna bitka, na prostoru današnjeg stadiona Tušanj, ležali su mnogi mrtvi i teško ranjeni austrijski vojnici, izmiješani s poginulim ustanicima koji su poginuli jurišajući na položaje Caparijeve vojske. Poražena je jedna od najmodernijih divizija srednje Evrope.

Pregrupisanim austrougarskim snagama, sa čak dva korpusa, Capari je ponovo krenuo u ofanzivu, kada je 16. septembra osvojio Gračanicu, 19. septembra Lukavac a potom 22. septembra i Tuzlu. Crno-žuta zastava zalepršala se na tuzlanskoj tvrđavi i vojna muzika odsvirala je himnu, a malo kasnije odjeknuo je plotun. Streljan je Salih Tučić, tuzlanski sajdžija, najbliži saradnik pljevaljskog muftije Šemsekadića. Odmah su zatvoreni: hadžije-Hašim-aga Mutevelić i njegov brat hadži-Alijaga, zatim hadži-Mujaga Ćilimković i Hašim-aga Hadžiefendić.

Austrougarska okupacija trajala je četrdeset godina, tri mjeseca i sedam dana.

mezar Saliha Tučića

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *