DRUŠTVENA PODJELA STANOVNIŠTVA BOSNE U XIII VIJEKU

Do XIII stoljeća nestala je stara jednakost među sjedilačkim stanovništvom i ustupala je mjesto njegovoj staleškoj podjeli. To se vidi iz pisma koje je 1240. godine Dubrovčanima uputio bosanski ban Matej Ninoslav. U tom pismu kao staleži navedeni su slijedeći:

  • boljari (velmože ili više plemstvo)
  • vladalci (niže plemstvo)
  • ljudi (slobodni seljaci) i
  • kmeti (kmetovi kao zavisni seljaci).

Više plemstvo (boljari) težilo je ka smanjivanju broja slobodnih (ljudi) za račun povećanja broja zavisnih seljaka (kmetova). Zbog toga se u kasnijim pisanim spomenicima sve više gubi razlika između ljudi i kmetova, pa oni dobivaju istovjetno značenje. Time je selo trajno zarobljeno i ono je snosilo glavni teret, koji se sastojao u slijedećem:

a) da se staraju o odbrani države i njenoj sigurnosti, o održavanju postojećih i zidanju novih tvrđava, o održavanju puteva, njihovoj sigumosti i sigurnosti imovine putujućih trgovaca,

b) da vojno štite feudalna prava boljara i njihovih vlastelinstava, podižu i održavaju njihove dvorove, osiguravaju poslugu, snabdijevaju ogrijevom, hranom i drugim potrepštinama, a zajednički nadoknađuju štete koje nastanu na vlastelinstvima i

c) da vojno štite svoja sela i odgovaraju za štete nastale u njihovim granicama, a krčenjem šuma poboljšavaju površinu i kakvoću poljoprivrednog zemljišta odnosno povećavanju njegove vrijednosti i da uvode nove kulture.

Nakon preuzimanja Vlaha u novoosvojenim dijelovima srednjovjekovne bosanske države u donjem i srednjem Polimlju, dijelu Podgorja, Travuniji, Gornjoj Zeti, dijelu zapadnog Huma i njegovim ostalim dijelovima, prema pisanim spomenicima iz druge polovine XIV stoljeća, koji su sačuvani u Državnom arhivu u Dubrovniku, stanonvnici Bosne svrstani su u dva društvena sloja : ljude (Bošnjani, Bosanci ili Slaveni) i Vlahe.

Vlaško stanovništvo je predstavljalo posebnu grupaciju koju su Dubrovčani unajmljivali za poslove prijenosa tereta i sl., u svojim trgovačkim odnosima sa Srbijom i Bosnom, kao i Zahumljem, Travunjom itd.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *