STOLAČKI VAKUFI

Kao što je to bio slučaj i sa razvojem ostalih kasaba u Osmanskom carstvu, tako se i Stolac, a posebno njegova privreda, razvijao zahvaljujući vakufima njihovih vakifa. Oni su svojim vakufnamama uvakufljavali sredstva iz svoga čistog imetka iz kojih su građeni i brojni privredni objekti (stupe za izvlačenje lanenog vlakna, vunovlačare, kožare, zanatski i trgovački dućani, kahvane, hanovi, mlinovi i dr.). Svi ti objekti izdavani su pod zakup, od njih dobijene najamnine, koje su davane na pozajmicu uz određeni postotak zarade (murabehe) a tako dobijena sredstva korištena su za izgradnju i održavanje džamija, mekteba i kulturnih objekata, infrastrukturnih objekata i, što je od posebne važnosti – privrednih objekata.

hamam na Ćupriji, vakuf silhadar Husein-paše

Prvi vakif u Stocu bio je silahdar Husein-paša Šarić koji je sagradio hamam i han sa musafirhanom i kahvanom te deset dućana u blizini hana. Kada su pobliže ovi objekti sagrađeni, iz dostupnih pisanih spomenika nije se moglo utvrditi, ali je to moralo biti prije 1664. godine, odnosno prije nego što je Evlija Čelebija proputovao kroz Stolac, jer ih je sve zabilježio. Nisu pronađeni ni izvorni oblik ni prijepis vakufname o gradnji tih objekata ili o gradnji i njihovom održavanju i izdržvaanju. Podaci o vakufu dati su u dva pisana dokumenta: prvom, iz 1780. godine, koji predstavlja žalbu upravitelja vakufa (mutevellije), podnesenu bosanskom valiji i stolačkom kadiji i, drugom, iz 1811. godine, koja predstavlja carski ukaz (berat), izdat muteveliji vakufa.

U oba dokument navedeni su objekti koje je vakif izgradio u Stocu: hamam, han sa musafirhanom i kahvanom, u kojime je smještaj bio besplatan, te deset dućana od kojih se kirija, zajedno sa onom od kahvane, daje na zajam uz murabehu, koja služi za održavanje hamama i musafirhane. Iz tih dokumenata saznaje se da mutevelije vakufa u njihovom radu ometa kapetan Zulfikar, kao i to da mu se to zabranjuje u zapisniku o njegovoj registraciji, sačinjenm u ševvalu 1148, odnosno između 14. februara i 13. marta 1736. godine i u carskom beratu, izdatom povodom spora oko prava na upravljanje vakufom, izdatom 1226. odnosno 1811. godine.

Iz prvog dokumenta vidi se da je Husein-paša uvakufio jedan han sa musafirhanom i kahvanom i deset dućana oko hana. Vakif je odredio da boravak u hanu i musafirhani bude besplatan, da se kahvana i dućani izdaju pod zakup, da se prihodi od zakupnina daju na zajam uz murabehu, a da se sredstva koriste za održavanje i izdržavajnje hana, te da se posluzi mekteba uz sultan Selimovu džamiju isplaćuje iznos od deset groša godišnje. Hamam se održavao i izdržavao iz vlastitih prihoda od prodaje usluga.

Iz drugog dokumenta vidi se da je sultan uslišio vakifovu želju prema kojoj je, nakon njegove smrti, uprava nad vakufom trebala biti povjerena njegovim srodnicima iz porodice Šarić i to redom naslijeđivanja po njihovoj smrti: navodnom djedu Osman-kapetanu, njegovom sinu Smail-kapetanu i njegovom sinu Husein-kapetanu.

Osim što je bio jedini vakif u XVII stoljeću, Husein-paša je bez sumnje podstakao i ostale ugledne stanovnike Stoca da utemeljuju svoje vakufe.

Prema istraživanju Hivzije Hasandedića u Stocu su bila 42 vakufa iz perida osmanske vladavine, uz napomenu da ta brojka možda nije konačna. Od svih hercegovačkih kasaba, po broju vakufa Stolac je bio odmah iza Mostara, a broj stolačkih vakufa, izuzev Mostara, nadmašuje brojku svih herecegovačkih vakufa zajedno.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *