REPUBLIKA ENGLESKA

Dana 19. maja 1649. parlament u Engleskoj proglasio je državu Komonveltom. Zanimljivo je da je riječ Komonvelt (opće dobro) zapravo prevod latinskog izraza res publica, od kojeg je nastala i riječ republika.

Zbog apsolutističke politike engleskog kralja Čarlsa I izbija građanski rat između pristalica kralja i pristalica Parlamenta.  Rat je podijelio Ostrvo u dva suprotstavljena tabora:

Cavaliersi – su bili stranka rojalista koji podržavaju kralja, a čini ih većinom zemljoposjednička aristokratija i irski katolici

Roundheadsi – ili Okrugloglavi kako su ih nazivali zbog kratke frizure „na ćasu“ (za razliku od Cavaliersa koji su imali dugu kosu). Podržavali su Parlament, a uz njih su pristajali Protestanti (Puritanci), građani, poslovnjaci, Škoti…

Glavnu polugu parlamentarne snage činila je New Model Army, koju je organizovao Oliver Kromvel i jedan od članova Parlamenta, inače Puritanac.

Oliver Kromvel

Nakon što je kraljeva vojska nekoliko puta poražena, u zarobljeništvu parlamentarne vojske našao se i sam kralj, a Oliver Kromvel preuzeo je stvar u svoje ruke. Iz Parlamenta je izbacio sve koji nisu bili voljni glasat za kraljevo smaknuće, pa je ostatak Kromvelu vjernih ljudi u „krnjem Parlamentu“ poslao kralja na sud, koji ga je pod Kromvelovim pritiskom osudio na smrt, pod optužbom da je tiranin, izdajnik, ubica i neprijatelj naroda. Smaknuće kralja Čarlsa I odrubljivanjem glave desilo se 19. januara 1649. godine. Taj događaj izazvao je ogromnu pažnju, čak su se akreditirali i prvi novinari, jer su se u Engleskoj tih godina pojavile prve novine, a izvještaji su bili različiti, ovisno o novinarskoj naklonosti kralju. Mnoge je iznenadio veliki broj žena koje su željele prisustvovati tom činu, makar su mnoge od njih padale u nesvijest. Parlament je uputio vrlo jasnu poruku, da u Engleskoj niti jedan vladar ne može zahtijevati apsolutnu vlast i ignorisati vladavinu zakona.

Prema parlamentarnom aktu izdanom 19. maja 1649. godine, Engleskom i Velsom je trebao vladati Parlament, bez ikakvog kralja ili Doma lordova. Kao izvršna vlast trebalo je funkcionisati Državno vijeće u kojem je bio Oliver Kromvel.

Nakon toga, Kromvl je krenuo na Irsku, gdje je ubio preko 40% katoličkog stanovništva, a zatim je porazio Škote (1650) i Čarlsa II (1651). Uspjesi u ratu s Holandijom zbog Navigacijskog akta 1651. podigli su ugled Komonveltu.

Stalne sukobe u Parlamentu suzbio je raspuštanjem Parlamenta 1653. i jačanjem svojih ovlasti. Kako bi osigurao rezultate revolucije i povratio političku stabilnost, s vremenom je uspostavio vojnu diktaturu. Prema novom ustavu iz 1653. Kromvel je imenovan doživotnim lordom protektorom s diktatorskim ovlastima, više je puta raspuštao Parlament, a 1656. odbio je kraljevsku krunu.

smaknuće kralja Čarlsa I

Bilo je to jedino vrijeme u historiji Engleske tokom kojeg nije službeno postojala monarhija. Komonvelt se zatim proširio na Škotsku i Irsku. Međutim, nikad nije bio općeprihvaćen te je izbio građanski rat između monarhista i republikanaca koji je naposljetku završio restauracijom monarhije.

Iako je kromvelovski režim nestao nedugo nakon njegove smrti te se Čarls II vratio na tron, rat je kao trajnu posljedicu ostavio napuštanje koncepta o „božanskom pravu kraljeva“, pa su svi budući engleski kraljevi bili prisiljeni vladati uz podršku parlamenta. Zato se smatra da je upravo engleski građanski rat zaslužan za stvaranje moderne demokratije na Britanskim ostrvima, odnosno koncepta liberalne demokratije u današnjem zapadnom svijetu.

Tradicija republikanizma održala se, međutim, među nekim Britancima te prema novijim istraživanjima oko 20% Britanaca smatra da treba ukinuti monarhiju i uspostaviti republiku.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *