BRIONI – TITOVA OAZA
Brioni se sastoje od 2 veća i 12 manjih ostrva. Ostrva imaju bogatu historiju i prvi ljudi koji su naselili Brione su ilirsko pleme Histri (oko 1000. p.n.e), nakon kojih su došli Kelti i Rimljani i u 6. vijeku Slaveni.
Godine 1893. austrijski industrijalac Paul Kupelwieser kupio je ostrva i počeo gradnju mondenskog ljetovališta. Njemački epidemiolog Robert Koch je iskorijenio malariju sa ovih ostrva.
Vlasnik je podigao velike i za ono vrijeme luksuzne hotele. Pored kupališta, bio je podignut i natkriveni bazen sa zagrijanom vodom. Napravljeni su putevi za vožnju kočijama i biciklima, uređeno je konjsko trkalište, te igrališta za golf i tenis. Ostrva su naseljena divljačima (srne, jeleni, zečevi, fazani, patke i dr.). Sa kopna su dovedeni voda, telegrafsko-telefonska veza i struja. Turističke građevine smještene su na istočnoj strani Velikog Briona, na mjestu koje je najbliže kopnu. Početkom 20. vijeka bilo je jedno od najrenomiranijih sastajališta bogatih građanskih i aristokratskih turista. Tu su se odmarali austrijski nadvojvoda Franc Ferdinand, slikar Gustav Klimt, kompozitor Richard Strauss, književnici George Bernard Shaw i Thomas Mann.
Paula Kupelwiesera je nakon smrti naslijedio njegov sin Karl.
Karl Kupelwieser je počinio samoubistvo 1930. godine radi dugova i tada taljanska vlada preuzima kontrolu nad Brionima. No za Mussolinija ostrva nisu predstavljala nikakav značaj.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata ostrva su bila opustošena. Neposredno pred kraj rata Nijemci su se iz Pule povukli na Brione te su saveznici bombardivanjem uništili sve hotele i luku.
Godine 1945. nakon Drugog svjetskog rata Brioni su postali dio Jugoslavije.
Josip Broz prvi put dolazi na Brione 1947. godine. Već 1948. Brioni su proglašeni zaštićenom prirodnom rijetkošću, a od 1949. postaju predsjednička rezidencija. Mijenja se namjena ostrva. Nakon iseljavanja i posljednjih stanovnika početkom 1960-ih, ostrva postaju nedostupni široj javnosti. Ovdje se odvija znatan dio državnih i političkih aktivnosti. Ostrvo doživljava novi preobražaj.
Brionska ostrva neraskidivo su povezana s ličnošću Josipa Broza Tita. Tri decenije ovo je bila njegova službena rezidencija, njegov dom, mjesto koje je posebno volio i posvećivao mu mnogo pažnje.
Josip Broz je na Brionima ugostio 90 predsjednika iz 60 zemalja.
Osim što je s egipatskim predsjednikom Nasserom i indijskim predsjednikom vlade Nehruom potpisao Brionsku deklaraciju osnivajući Pokret nesvrstanih, ugostio je i francuskog predsjednika de Gaullea, njemačkog kancelara Brandta, vođu SSSR-a Brežnjeva, britanskog državnika Churchilla, predsjednika SSSR-a Hruščova, egipatskog predsjednika Sadata, iračkog predsjednika Sadama Huseina, kubanskog predsjednika Fidela Castra. Bile su tu i filmske zvijezde, a među najsjajnije se ubrajaju: Sophia Loren, Kirk Douglas, Richard Burton, Elizabeth Taylor i Orson Welles.
Brioni su od 1984. otvoreni za posjete. Moguće je odsjesti u nekom od hotela. Jedino su tri Titove vile – Jadranka, Bijela i Brijunka zatvorene za javnost jer ih koristi državni vrh Hrvatske. Za javnost je zatvoreno i ostrvo Vanga – Titov “raj” gdje se nalaze plantaže mandarina. Na Vangu čak ni Jovanka Broz nije imala pristup.
