HASAN KAFI PRUŠČAK
“Razmišljanje oštri tupu sablju, a sablja ne oštri tupu misao.”
Hasan Kafi Pruščak je naš najveći mislilac 16. vijeka. On je najznačajnija ličnost u naučno-književnom i intelektualnom životu Bošnjaka. Istakao se i na kulturno-obrazovnom polju, te svojim zadužbinama od kojih neke postoje i danas.
Hasan Kafi je rođen u Pruscu 1544. godine. Književno ime Kafi ili Kafija uzeo je 1580. godine. Pošto je svršio početne nauke u Bosni, otišao je u Carigrad. Na studijima u Carigradu ostao je devet godina a onda se vratio u domovinu. 1583. je imenovan za kadiju prusačkog kadiluka.
S kadijskog mjesta povukao se kada je izbio ustanak u Erdelju i počinje predavati učenicima glavne i sporedne predmete, vjerske i svijetovne nauke. Tada je napisao i svoje najpoznatije djelo: “Temelji mudrosti o uređenju svijeta” (1596.), moralno-politički spis kojim je želio da ukaže na negativne pojave u državi i društvu. Za ovo djelo zainteresovao se i sultan Mehmed III. Nakon što ga je pročitao, sultan mu je dao prušacki kadiluk kao doživotnu mirovinu pod uslovom da predaje učenicima tih krajeva. Poslije ovog imenovanja, Kafi je živio i radio još dvadesetak godina, učestvovao je u vojnim pohodima i podigao svoje zadužbine u Pruscu. U Carigradu je marljivo radio u bibliotekama, prikupljajući građu za svoja djela.
Upravo je Hasan Kafi taj koji je predskazao propast Osmanske Carevine zbog toga što se tadašnja carska elita odala ponašanju koje se u islamu smatra nemoralnim. Pruščak je imao hrabrosti ukazati na pravo stanje stvari u državi, te jasno i glasno iznijeti svoja kritička mišljenja i konkretne prijedloge za uspješno prevazilaženje tih problema. On je tvrdio da je polazna tačka u renesansi i napretku tadašnjeg osmanskog društva ispravno i čvrsto vjerovanje, kao osnova opšteg društvenog morala.
Učestvovao je u pohodu protiv Ugarske u štabu velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Poslije pohoda vratio se u Prusac i posvetio se pisanju djela i podizanju zadužbina. Njegovi originalni rukopisi nalaze se u muzejskim zbirkama Istanbula, Pariza, Beča, Berlina, Bratislave, Lajpciga, Dresdena i Kaira.
Zna se da je Hasan Kafi Pruščak u svom rodnom mjestu podigao džamiju, medresu, mekteb, han, a do svojih vakufa doveo je vodu s vrela udaljenog oko šest kilometara od Prusca.
Hasan Kafija je umro 16. Ramazana 1024. godine (1615.). Ukopan je u turbetu koje se nalazi pod krovom medrese u kojoj je predavao svojim učenicima.
Turbe pripada otvorenom tipu turbeta. Na popločanom kamenom podijumu smješten je sarkofag (dužine 1,30m; visine 0,80m ), koji je izrađen od precizno izgrađenih i lijepo isklesanih ploča. Na njima su dva osmougaona nišana, bez turbana, jednaka i bez natpisa, visine metar.
Kafijine izreke:
“Najveća pogreška je zaratiti protiv onoga koji traži mir.”
“Svoju tajnu povjeri jednome, a savjetuj se s hiljadu.”
“Najvrjednije zakopano blago je ljubav u srcima ljudi.”
“Povući se na vrijeme bolje je nego ustrajati u nevrjeme.”
“Čudim se onom ko kupuje robove za novac,a ne kupuje slobodne ljude svojim velikim djelima.”
“Čovjek treba biti rob dobročinstva.”
“Junak je drag i svom neprijatelju, a kukavica je mrzak čak i svojoj majci.”
“Strpljenje je oružje pobjede”
“Strpljenje su stepenice, a ko se uz njih penje doseže do zadovoljstva.”
“Nema vodiča kao što je razum, čuvara kao što je pravda, mača kao što je istina, niti pomoći kao što je iskrenost.”
“Nema vlasti bez ljudi, ljudi bez materijalnih dobara, materijalnih dobara bez prosperiteta, niti prosperiteta bez pravde i dobre politike.”
