RIMSKI MOST NA ŠUJICI
Galečka ćuprija je kameni most preko rijeke ponornice Šuice, u blizini sela Galečić, u srcu Šuičke doline, koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Duvanjskog polja.
Most je dug 23.5 m, širok 3.4 m, a visok 2.97 m.
Za rijeku Šuicu putopisac Zuko Džumhur rekao je da je najkrivudavija rijeka na svijetu, a rimski most na Šuici najstariji je očuvani most u Bosni i Hercegovini.
Međutim, “Rimski” most na rijeci Šuici nije zaista sagrađen u rimsko doba, uprkos njegovom nazivu. Most je izgrađen tokom osmanskog perioda, najvjerovatnije u 16. ili 17. vijeku.
Vjekoslav Klaić u svojoj knjizi “Bosna: podatci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine” iz 1878. navodi da se na rijeci Šuici u Duvanjskom polju,
jugoistočno od Županjca nalazi “nov kameni most”.
Izgrađen je kako bi se omogućio prelaz preko rijeke Šuice na važnom trgovačkom i putničkom pravcu koji je povezivao unutrašnjost Bosne s Dalmacijom. Njegov naziv “Rimski most” vjerovatno potiče od od toga da se nalazio u blizini rimske ceste iz 1. vijeka koja je vodila iz Salone na Delminium (Duvno), Kupres, Bugojno, Travnik, Zenicu i dalje ad Drinum (Divič kod Zvornika).
I sam izgled mosta govori da se radi o objektu čiji nastanak ne treba tražiti u dalekoj prošlosti. Izgledom veoma podsjeća na također zvani “Rimski most” na Ilidži.
Građen je od kamena, očito s jedinom željom da se udovolji saobraćajnim potrebama, a bez posebnih pretenzija za likovnom kvalitetom i arhitektonskim dostignućem.
Sa četiri stuba, temeljena u koritu rijeke, i dva priobalna upornjaka diže se pet kamenih polukružnih svodova, izvedenih od dosta pravilno obrađenih klesanaca. Srednji svod je najviši i najvećeg raspona, dok su bočni svodovi manji i njihov rast prema srednjem ovoru nije ravnomjeran.
Sa uzvodne strane niste je proširen betonom. Beton se također nalazi na vijencu koji predstavlja nisku ogradu na kojoj su ostavljeni otvori za željeznu ogradu. Ne zna se iz kog vremena su ove popravke.
Kao kulturno-historijskom spomeniku, ovom mostu do danas niko nije
posvećivao pažnju, a potrebe lokalnog saobraćaja uslovljavale su nužne popravke na najjednostavniji dostupni način.
Most nije pod zaštitom države zbog mogućnosti gradnje akumulacije Mokronoge i usaglašavanja sa vlasnicima okolnog zemljišta.
