STARI GRAD OSTROŽAC KOD CAZINA

Ostrožac, gradina starijeg željeznog doba, srednjovjekovna tvrđava i osmanski grad. Tvrđava je smještena na dominantnom uzvišenju iznad lijeve obale rijeke Une i redstavlja kontinuitet života kroz različite vremenske epohe, čiji tragovi se i danas jasno vide.

Prema nepotvrđenim podacima koje navodi ljetopisac Ivan Tomašević, utvrda Ostrožac postojala još 405. godine prije nove ere i zvala se „Orisio“ ili „Hostrosach“. Stari grad Ostrožac, u današnjem obliku i dimenzijama, sazdan je u četiri vremenske epohe. Najstariji dio, promjera 45-50 metara, porijeklo vuče iz 13. vijeka, ili preciznije 1286. godine, kada se u historijskim izvorima po prvi put spominje grad Ostrožac, i to kao posjed knezova Blagajskih Babonića. Riječ je o hrvatskoj plemićkoj porodici koja je u tom periodu vladala utvrdom, budući da lijeva obala Une u tom periodu nije potpadala pod granice srednjovjekovne Bosne. Oni su odavde upravljali cijelim područjem Cazinske krajine. Način gradnje tvrđave iz tog perioda odaje upravo taj srednjovjekovni karakter i duh tog vremena. Prelazi pod vlast Antuna Bakšića 1552. Na južnim bedemima ovog grada sačuvani su ostaci palače u kojima je živio gospodar grada.

U vrijeme osmanskih osvajanja tu je postavljen general Ivan Lenković sa 40 vojnika, pa je tako Ostrožac postao dio granice odbrane u sastavu Vojne Krajine protiv sve češćeg napada Osmanlija. Osmanlijama je trebalo preko 100 godina da osvoje Ostrožac. Bezuspješno su ga opsjedali 1538. i 1543. godine.

Ferhat-paša Sokolović 13. novembra 1577. godine na juriš zauzima Ostrožac, da bi je iste godine vratio general Khevenhüller. Dvije godine kasnije, tačnije 1579., tvrđava i definitivno prelazi u osmanske ruke, nakon čega nastupa viševjekovno upravljanje Ostrošcem i tvrđavom od strane Osmanlija. Grad Ostrožac je bio sjedište sandžaka sve do osmanskog zauzimanja Bihaća. 1592. godine kada je sjedište sandžaka prebačeno u ovaj grad. Nakon toga, Ostrožac je bio sjedište jedne od strateški najznačajnijih kapetanija u Bosanskom ejaletu. U sastavu Ostrožačke kapetanije su bili Ostrožac, Cazin, Stijena, Podzvizd, Peći, obje Kladuše i Šturlić.

Na južnom dijelu grada, sagrađen je „konak“ – rezidencijalna zgrada, stan kapetana ostroških, begova Beširevića, porodice koja je skoro tri vijeka upravljala ovom utvrdom.

Niko u Bosanskom ejaletu nije imao te privilegije, da toliko dugo upravlja tvrđavom po nasljednom pravu. A dobili su ih zbog činjenice da je Ostrožačka kapetanija bila najisturenija kapetanija Osmanskog carstva prema Habsburškoj monarhiji, posebice nakon Karlovačkog mira 1699. godine, kada grad posebno dobija na značaju u smislu broja vojnika i odbrambenih snaga. U jednom periodu imao je čak 4150 vojnika i 41 top, po čemu je Ostrožac bio najjači grad ovog područja.

Ukidanjem kapetanija, od 1836. Ostrožac je mudirluk u sastavu Bihaćkog kajmakamluka. Zbog učešća u protivljenju reformama sultana Mahmuda II 1837. prognan je posljednji ostrožački kapetan iz loze Beširevića Murad-beg Beširević.

Porodica Beširević je, zbog tako dugog gospodarenja Ostrošcem, dobila nasljedno pravo na stari grad i utvrdu. Po toj osnovi je Mehmed-beg Beširević 1902. godine ostrožački grad prodao grofu Lotharu von Berksu, koji je u razdoblju od 1896. do 1905. bio načelnik Bihaćkog okruga. Lothar von Berks, vitez malteškog reda, restaurirao je stari grad Ostrožac i u njemu podigao svoj dvorac, izgrađen u neogotičkom stilu, u koji se, zajedno sa porodicom, nastanio 1902. godine.

Ostrožac je bio vlasništvo Berksovih sve do 1946. godine, kada je uslijedila nacionalizacija, a dvorac stavljen pod zaštitu države, tadašnje FNRJ. Prije nekoliko godina se vodio i postupak pred Općinskim sudom u Cazinu za povratak posjeda u vlasništvo porodice Berks, kojeg su Berksovi potomci izgubili.

U periodu Drugog svjetskog rata, tj. za vrijeme Bihaćke Republike, Ostrožac je jedno vrijeme bio i sjedište Vrhovnog štaba NOR-a, a u njemu je, od decembra 1942 do januara 1943. boravio Josip Broz Tito.

Na inicijativu Republičkog fonda za unapređenje kulturnih djelatnosti i Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine 1967. godine osnovana je Kolonija skulptora ,,Ostrožac“ koja i danas tu djeluje.