DAORSON – kamen svjedok drevne moći ilirske civilizacije
Od ranog bronzanog doba, oblast oko rijeke Neretve naseljavalo je ilirsko pleme Daorsa. Svoje središte Daorsi su imali u utvrđenom naselju kod sela Ošanići kraj Stoca, danas arheološki lokalitet poznat pod nazivom Gradina ili Daorson. Daorson je predstavljao politički, kulturni i ekonomski centar Daorsa, te je bio jedan od najvažnijih ilirskih gradova.
Iz mitologije starih Grka saznajemo kako je rodonačelnik ilirskog roda lirije bio sin boginje Harmonije i Feničanina Kadma. Kadmo je po nalogu svoga oca, feničanskog kralja Agenora, morao poći u potragu za svojom sestrom Europom koju je oteo Zeus. Kadmo se nije usudio neobavljena posla vratiti svom domu te se nakon mnogih lutanja s družinom zadržao u Beociji, u Grčkoj, gdje je osnovao grad Tebu. Oženio se Harmonijom, kćerkom Aresa i Afrodite, a po nalogu proročanstva morao se zaputiti medu ilirske Enhelejce kako bi postao njihov kralj. Narod nad kojim je vladao Kadmo nazvan je po njegovom sinu Iliriju. Ostarivši, Ilirijevi roditelji Harmonija i Kadmo pretvorili su se u zmije i u takvom obliku nastavili vječni život.
Ilirija je po rođenju obavila zmija i u njega prenijela svoju magičnu moć. Filološka istraživanja pokazala su kako je velika mitska zmija u indoevropskih Hetita nosila ime istog porijekla. Zvala se Illujanka i imala je veoma značajnu ulogu u ilirskoj religiji te ime Ilira možemo povezati s ovom životinjom.
Grad Daorson, koji se razvio na temeljima helenističke kulture, bio je snažno utvrđen grad. Zidine su izrađene od megalitnih blokova, od kojih su neki teški i do nekoliko tona. Ovi blokovi, precizno isklesani i postavljeni bez upotrebe maltera, formiraju tzv. kiklopske zidove, koji su po svojoj veličini i tehnici gradnje slični onima u Mikeni. Njihova masivnost i čvrstoća svjedoče o visokom nivou graditeljskih vještina Daorsa, kao i o značaju koji je ovaj grad imao kao centar odbrane i moći.
Prve pouzdane informacije o Daorsima donose nam grčki autori oko 500 godina p.n.e. Grad Daorsa, njihov plemenski centar, bio je helenistički grad. Imao je snažno utvrđenje i svoj je najveći procvat doživio izmedu trećeg i drugog vijeka p.n.e. Za vrijeme ratova izmedu Rima i ilirskog plemena Delmata, u kojima su Daorsi učestvovali na strani Rimljana, negdje oko 50. god. p.n.e., grad je bio spaljen. Nakon toga na ovom lokalitetu nije obnovljen život.
Kako akropola nije bila prirodno osigurana, oko nje je izgradena tvrđava s kiklopskim zidinama. Ukupna dužina zida bila je 63 metra, a debljina se kreće između 170 i 180 cm. Zid je prvobitno bio visok oko 5 metara. Poput starogrčkog grada Mikena, za izgradnju Daorsona korišteno je megalitsko kamenje za čije povezivanje nije korišten nikakav vezivni materijal. Raščišćavanjem jugozapadne kule utvrđenja otkrivena su glavna vrata kiklopskog zida, odnosno ulaz u akropolu. U donjim dijelovima ruševine pronađeni su dijelovi vrata oštećenih vatrom i zdrobljena bronzana kaciga.
Izmedu zidova i provalije otkrivena je podnica s udubljenjem. To je najvjerovatnije bilo podnožje granitne statue od koje su pronadena i 4 manja dijela. Može se pretpostaviti da je ovdje bilo svetište Kadma i Harmonije.
Daorsi su, pod uticajem grčke kulture, uspostavili čvrste trgovačke veze s antičkom Grčkom, što je značajno oblikovalo njihovu civilizaciju. Arheološki nalazi, brojne kovanice, amfore i keramički proizvodi, svjedoče o intenzivnoj razmjeni s Grcima.
Jedan od najvažnijih arheoloških nalaza na lokalitetu Daorsona je zbirka bronzanih predmeta, koja uključuje nakit, oružje i svakodnevne alate. Posebno je značajan pronalazak bronzanih kaciga i štitova, što ukazuje na visok nivo zanatske vještine. Također, pronađeni su brojni fragmenti keramike, kao i ostaci grčkih vaza koje potvrđuju utucaj helenističke kulture na Daorse.
Daorson je bio važan trgovački i kulturni centar, te je predstavljao most između ilirskog svijeta i helenističkog Mediterana. Ovaj lokalitet, sa svojim bogatim arheološkim naslijeđem, svjedoči o sofisticiranosti i kulturi Daorsa te njihovom značajnom mjestu u historiji Balkana. Njihova povezanost s grčkom civilizacijom i bogatstvo pronađenih artefakata čine Daorson jednim od najvažnijih arheoloških lokaliteta u regiji.
Daorson je danas jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Bosni i Hercegovini, ali, nažalost, nalazi se u relativno zapuštenom stanju. Iako su zidine i strukture i dalje impresivne, nedostatak sistemskog održavanja znači da su mnogi dijelovi lokaliteta izloženi propadanju.
