RIMSKI VOJNI LOGOR BURNUM I AMFITEATAR
Rimski vojni logor Burnum sagrađen je na prelazu iz stare u novu eru, na položaju s kojeg je nadziran prelaz preko rijeke Krke. Nalazi se u mjestu Ivoševci, 19 km od Knina.
Na području Burnuma vjerovatno je već u I vijeku p.n.e. postojao vojni punkt koji je bio polazište za pohode protiv ratobornih Delmata. Može se pretpostaviti da je uspostavljen već u vrijeme Oktavijanovih pohoda 35-33. godine p.n.e.
Legionari XI legije počeli su gradnju trajnog vojnog logora s pripadajućim akvaduktom i cestama u vrijeme kada je namjesnik provincije Dalmacije bio Publije Kornelije Dolabela (14-20. n.e.), a kao krajnji datum kad je gradnja završena uzima se 17. godina, kada je car Tiberije svog sina i prijestolonasljednika Druza Julija Cezara poslao u Burnum da bi stekao naklonost vojske.
Amfiteatar u Burnumu jedini je očuvani vojni amfiteatar u Hrvatskoj. Građevina je ovalnog oblika. Tipološki pripada amfiteatrima s četiri ulaza, koji su bili presvođeni. Smatra se da je mogao primiti između šest i deset hiljada gledalaca. Rimljani su za njegovu gradnju iskoristili prirodnu konfiguraciju terena, odnosno vrtaču.
Prema predaji, amfiteatar je izgradio car Klaudije 42. godine. Amfiteatar je svoj konačni oblik dobio 76-77. godine u vrijeme cara Vespazijana, kada je obnovljen. Tada su izgrađeni lukovi koji su zatvarali ulaze. U amfiteatru su se održavale gladijatorske borbe, koje su u prvom redu služile za razonodu i razbibrigu vojnika.
Status municipija, tj. grada s vlastitom upravom, Burnum je dobio početkom II vijeka, vjerovatno u vrijeme cara Hadrijana. Nekadašnji vojni logor postao je središte civilnog naselja, a svi vojni objekti prenamijenjeni su u civilne.
Burnum se posljednji put spominje 536/537. godine u vrijeme bizantsko-gotskih ratova, kada je Dalmacija došla pod vlast Ostrogota, koji su se nakratko utaborili u Burnumu. Pretpostavlja se da je nedugo nakon toga zauvijek napušten.
