Nekropola stećaka Olovci
Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici i neraskidivo su vezani uz srednjovjekovnu Crkvu bosansku i bosansko-humske krstjane. Ne pripadaju ni jednoj od danas tri dominantne religije u Bosni i Hercegovini.
Olovci su selo koje se nalazi oko 10 km sjeverozapadno od Kladnja. Nekropolu čini 18 stećaka, od toga je 12 sljemenjaka, 5 sanduka i jedan stupac. Orijentirani su u smjeru zapad – istok, u nizovima. Izuzetak čine jedan sljemenjak i dva sanduka, orijentirana u smjeru sjever – jug. Tri sljemenjaka su ukrašena, a jedan ima natpis.
On leži na sjevernom dijelu nekropole, blago izdvojen od ostalih gorostasa. Stećak je bio zatrpan zemljom, pa ga je bilo potrebno otkopati, da bi se natpis mogao vidjeti. Na istočnoj čeonoj strani ima urezan natpis, ispisan u šest redova:
“V’ IME OCA I SINA I SVETAGO D(u)HA A SE LEŽI RADOMIR JURISALIĆ’ NA SVOEI ZEMLJI …PLEMETNO” (plemenitoj).
Transkripcija: “U ime oca i sina i Svetoga Duha ovdje počiva Radomir Jurisalić na svojoj plemenitoj zemlji”.
Slova natpisa su relativno velika, lijepa i ujednačena i pisana su, naravno, na bosančici.
O feudalcu Radomiru Jurisaliću, koji se u natpisu spominje, nema nikakvih preciznih podataka. Sigurno je jedino da je pripadao bosanskoj feudalnoj obitelji Jurisalića, čija je baština bila u ovom kraju. Po obliku slova natpis bi se mogao datirati u 14. ili 15. vijek.
Drugi sljemenjak, koji se nalazi u sredini nekropole, na čeonim stranama je ukrašen dvostrukom spiralom. Istočni dio stećka je oštećen i fragment sa dijelom dekoracije je pomjeren nekoliko metara od stećka. Treći sljemenjak, koji se nalazi na sjevernom dijelu nekropole, ukrašen je debelom tordiranom vrpcom ispod “krova”. Na ovoj strani je prikazan križ sa okruglim završecima krakova, motivom koji je karakterističan za područje Olova i Kladnja. Posljednji veliki stećak sa ornamentima na zapadnoj čeonoj strani ima motiv sličan štapu, kod kojeg je drška izvijena i na krajevima povijena prema zemlji i unutar. Na bočnim stranama je prikazan po jedan “T” križ.
Nekropola se nalazi na UNESCOVoj listi svjetske baštine a proglašena je i za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
