ARSLANAGIĆA MOST U TREBINJU
Arslanagića most u najjužijem bosanskohercegovačkom gradu Trebinju je zadužbina Mehmeda-paše Sokolovića, a podignut je 1574. godine u čast njegovog poginulog sina, namjesnika u ovoj oblasti.
Njegova dužina je 92 metra i ima ukupno sedam lukova.
Prvobitno je bio izgrađen 5 kilometara uzvodno od svoje današnje lokacije.
Most je povezivao Dubrovnik i (Herceg) Novi sa Carigradskim drumom u centralnoj Bosni. Preko njega je išla skoro sva trgovina, najviše so. Godine 1687. Mlečani su zauzeli Novi što je izazvalo povlačenje muslimanskog stanovništva prema Trebinju.
Među doseljenicima je bio i izvjesni Arslan-aga. On je dobio posjede istočno od Trebinja te pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, most naziva Arslanagića most. Arslan-aga je na njemu sagradio stražarnicu s masivnim vratima u prizemlju te sobu za čuvara na spratu, ali je ona srušena prilikom popravka mosta 1890.
Tokom Drugog svjetskog rata četnici su ga pokušali srušiti. Uništeno mu je lijevo krilo dužine osam metara koje je nakon rata nadomješteno uskom betonskom trakom.
Par godina kasnije, Arslanagića most je doživio i potop. Godine 1965. vlasti bivše države odlučuju da upravo na mjestu gdje se nalazi most, naprave hidrocentralu sa jezerom.
Godinu dana je bio pod vodom, kada je odlučeno da se biser Trebinja izmjesti na drugu lokaciju. Nakon pražnjenja jezera 1966. godine izvršena je demontaža mosta. Rastavljen je i kamen po kamen odložen na obližnje polje.
Demontiranju je prethodilo obilježavanje svih kamenih blokova na vidnim površinama mosta, kako bi prema ovim oznakama most bio autentično rekonstruisan na novoj lokaciji.
Čitav proces je trajao dvije godine, a most je otvoren 1972. nekoliko kilometara niže u naselju Gradina. Tu se Trebinjci naviknuše na njega i on osta’ i posta’ simbol grada.
Simbol koji prkosi, roni, pa izroni, ruši se, pa se napravi, minira, pa se popravi i na kraju preseli par kilometara niže. Simbol zbog kojeg se dolazi u grad, a zbog kojeg se iz Trebinja odlazi sa osmijehom.
Pošto je pravilo da se izmješteni mostovi ne mogu naći pod zaštitom UNESCO-a, Arslanagića most nema takav status, ali je pod zaštitom države.
