AQUAE S… – rimsko naselje na Ilidži

Počeci urbanog razvoja Sarajeva sežu u period rimske uprave na ovim prostorima. Urbana naselja Rimljani su gradili na rubovima ravnica, uz putne pravce, a njihovu veličinu je određivala ekonomska moć datog prostora. Antička urbana cjelina, naselje kolonijalnog ranga nalazilo se na području današnje Ilidže.

Okolina današnje Ilidže bila je veoma gusto naseljena. O tome svjedoče nalazi na više lokaliteta: Crkvište, Stupsko Brdo, Švrakino selo itd.

Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi kada je naselje nastalo, postoji velika mogućnost da je ono podignuto u I vijeku kada se vladavina Rima definitivno učvrstila. Naselje svoj vrhunac doživljava za vrijeme III i IV vijeka, odnosno u vremenu kada je Rim u značajnoj mjeri učvrstio svoju vlast i kada je počela urbanizacija ovih krajeva. Na osnovu istraživanja iznesene su pretpostavke se da je Ilidža planski nastala u vrijeme vladavine cara Marka Aurelija (161.-180.). i da je to period kada veliki broj vojnih veterana naseljava ovaj prostoror Ilidže čime je njena populacija rasla.

Rimsko ime Ilidže sačuvano je na spomeniku koji je ta gradska uprava podigla u čast cara Dioklecijana (284-305.). Natpis je oštećen pa je poznat samo početak imena – Imperatoru Cezaru Valeriju Dioklecijanu, pobožnom, sretnom, nepobjedivom Augustu, spomenik postavlja gradska općina Banja S…. (Aqua S… ).

Najvjerovatnije je rimsko naselje na Ilidži moglo dobiti ime po prirodnim i mineralnim svojstvima ljekovite vode. Predloženo je da se u čitanju navedenog natpisa rimsko naselje na Ilidži zove Aquae Sulfurae ili Sulfuratae, tj. kao Sumporna ili Sulfurna Banja. U određenju imena ovog naselja ne isključuje semogućnost da je ono moglo sadržavati i dio imena cara Septimija Severa (193-211).

Moguća rekonstrukcija zgrade

Tokom arheoloških istraživanja 1955-1956. godine pronađena je zgrada zapadno od hotela Bosna. Zgrada je po svom tipu predstavljala veliku gradsku vilu koja je tokom svog postojanja doživjela mnoge adaptacije i pregradnje, mijenjajući i samu namjenu. Bila je kvadratnog oblika, s trideset prostorija različitih dimenzija i funkcija.

Arheološka iskopavanja na lokalitetu Ilidže su pokazala da u objekte iz rimskog doba spadaju: kompleks vila oko hotela Bosna, izdvojena villa urbana, objekat nepoznate namjene, hospitalium ili hospicium.

Epigrafski spomenici su u najvećem broju nađeni u sekundarnom položaju na samoj Ilidži i na različitim mjestima u Sarajevskom polju, gdje su korišteni kao građevinski materijal (Rimski most).
Arheološko područje na Ilidži proglašeno je nacionalnim spomenikom.