KU KLUX KLAN – organizacija bijelih terorista
Ku Klux Klan je tajna, teroristička i reakcionarna organizacija u SAD-u, nastala u južnim državama nakon Građanskog rata (1861–65). Ku Klux Klan sistematski zagovara prevlast “bijele rase” nad ostalim rasama: crncima, azijatima i hispanosima, kao i antisemitizam, mržnju prema katolicima i homofobiju.
Ku Klux Klan su osnovali u noći između 24. i 25. decembra 1865., šest mladih južnjačkih oficira u Tennessiju. Naziv Ku Klux Klan dolazi od grčke riječi kuklos, što znači krug. Riječ su podijelili na dvije dobili ku kluks. S obzirom da su svi oni bili porijeklom Škoti na kraju su dodali riječ clan (klan), zamenjujući latinično slovo C slovom K, kako bi izjednačili početna slova triju riječi.
Klan se brzo mobilizirao kao osvetnička grupa kako bi zastrašila Južne crnce, kao i sve bijelce koji bi im pomogli, i spriječiti njihovo uživanje u temeljnim građanskim pravima. Populistički nazivi (poput imperijalnog čarobnjaka i uzvišenih kiklopa), kukuljičnih kostima, nasilnih noćnih vožnji, a pojam da je grupa činila nevidljivo carstvo, dala je mističnost koja je samo dodala Klanovu popularnost. Linčovanja, podmetanja požara, silovanja i ostali nasilni napadi postali su zaštitni znak Klana. Članovi su nosili bijele kapuljače na glavi i široke odore na tijelu, čak su i njihovi konji bili obučeni na isti način. Pošlo im je za rukom da neobrazovane i vrlo praznovjerne crnce uvjere da su to duhovi vojnika Konfederacije palih u borbi koji su došli da se osvete.
Broj članova premašio je 1869. pola miliona. Njeno djelovanje je ugrožavalo politiku obnove na Jugu, pa je federalna vlada 1869. raspustila nacionalnu organizaciju Ku-Klux-Klan, a mjesne su organizacije bile onemogućene 1871., kada je Kongres protiv tajnih udruženja donio posebne zakone (Ku-Klux-Klan Act). God. 1882. bila je proglašena protuustavnom pa je Ku Klux Klan kao organizacija prestao postojati.
Nova organizacija Ku-Klux-Klana osnovana je 1915. u Georgiji. Po vanjskom obliku i metodama podsjećala je na stari Klan, ali su joj ciljevi bili puno širi. Zauzimala se za tzv. „stopostotni amerikanizam“ i borila se kako protiv crnog stanovništva, tako i protiv radničkoga pokreta, Jevreja, useljenika koji nisu anglosaksonskoga porijekla (najčešće protiv Talijana i Iraca), katolika, zagovarala prohibiciju i dr. Dvadesetih god. XX vijeka posebno je aktivno djelovala i imala je 4 do 5 miliona članova, a glavno su joj uporište bile države Juga i Srednjega zapada (naročito Indiana). God. 1928. Ku-Klux-Klan je bio legalizovan. Vrlo brzo, postao je uticajan politički faktor na koji su političari morali računati. Službeno sjedište drugog Ku Klux Klana bilo je u Washingtonu.
Razmimoilaženja u srcu Klana izbijaju uoči početka rata. Uspon nacizma u Njemačkoj pridobija simpatiju nekih članova. Ali sve pada u vodu poslije napada na Pearl Harbor 1941. godine. Drugi Ku Klux Klan službeno je nestao 1944. godine.
Klan se treći put pojavljuje 1960. u Alabami. Ubrzo okuplja 30 do 40 hiljada članova; zadržali su kostime, organizaciju i obred starog Klana, a provodi ciljeve rasista i desnih radikala. S vremenom se jedinstvena organizacija ipak raspala na samostalne grupe (ćelije), koje katkad koriste terorističke metode.
Od 1970-ih Klan je bio oslabljen unutrašnjim sukobima, sudskim slučajevima, beskonačnim nizom podjela i uplitanju vlade. Dok su neke frakcije sačuvale otvoreno rasistički i militantni pristup, drugi su pokušali tražiti povratak “građanskih prava za bijelce“. Procjenjuje se da danas ima između 5.000 i 8.000 članova Klana, podijeljeno između desetaka različitih – i često zaraćenih – organizacija koje koriste ime Klan.
