SAHAT-KULA U NEVESINJU – najveći hercegovački sat 

Sahat-kule su, po pravilu, visoke i vitke zgrade sa satom, kvadratne, rjeđe osmougaone osnove, zidane od kamena, a pokrivene šatorastim krovom. Na prostoru Bosne i Hercegovine sahat-kule se grade krajem XVI vijeka. Pretpostavlja se da je najstarija sahat-kula sagrađena u Banjoj Luci, kao zadužbina Ferhad-paše Sokolovića. Tokom XVII i XVIII vijeka sahat-kule se grade i u ostalim krajevima Bosne i Hercegovine. Sahat-kule su najčešće građene u centru čaršije određenog mjesta, najčešće su u blizini džamije, izuzetno po dvije u istom gradu (Travnik i Sarajevo), ali ima i onih koje su sagrađene i u dvorištu nekih tvrđava (Maglaj, Prusac).

Objekt sahat-kule u Nevesinju sagrađen je u samom centru stare čaršije i predstavlja integralni dio, kao i bitan element njene identifikacije. Nalazi se uz harem Dugalića (hadži Velijjudinove džamije) i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine. Sagrađena je prije 1664. godine kako kažu putopisi Evlije Čelebije gdje se po prvi put pominje. Sam Evlija Čelebija kaze da se svi gradski mujezini ravnaju po ovom satu i uče ezan pet puta u određeno vrijeme.

Kako se u Nevesinju već 1469. godine počinju graditi prave džamije, hanovi, tekije i ostali djelovi islamske arhitekture, jer je Nevesinje bio jedan od prvih gradova osvojen od Osmanlija, sasvim je moguće da je Nevesinjska sahat-kula jedna od najstarijih na prostoru Bosne i Hercegovine.

Dugalića džamija je, prema natpisu na njoj, koji daje Evlija, sagrađena 1515 godine pa se vjeruje da je i sahat-kula tada sagrađena. Ne zna se čija je zadužbina, ali se pretpostavlja da ju je sagradio jedan od nevesinjskih vakifa.

Dimenzije objekta, mjerene izvana, iznose 3,25 x 3,45 m. Visina sahat-kule, mjerena od nivoa glavne ulice do vrha krova, iznosi oko 16,50 m. Sagrađen je od pravilno tesanih kamenih blokova. Zidovi su prosječno debeli 80 cm. U prostoru ispod krova objekta smješteno je zvono.

Sahat-kula je završena četverovodnim krovom, pokrivenim ravnim limom.

Godine 1891. nabavljen je novi sat sa tri ploče, od kojih je ona sa jugoistočne strane imala tzv. turske brojeve, ona sa sjeveroistočne rimske, a na jugozapadnoj strani i sada se nalaze arapski brojevi. Sahat-kula je prestala da radi 1937. godine. Tokom sedamdesetih godina XX vijeka na sahat-kulu su postavljeni nove ploče od plastike sa arapskim brojevima i novi sat. Danas nijedan od četiri sata na sahat-kuli ne radi.

Kamena građevina u centru Nevesinja vijekovima odolijeva zubu vremena. Ovaj nacionalni spomenik oduvijek je bio inspiracija pjesnicima, slikarima, arhitektima i drugim umjetnicima. U njegovoj blizini širi se prekrasan miris dunja, miris zlatnih dunja i cvjetaju najljepše lale.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *