ZALJEV SVINJA
Invazija u Zaljevu svinja je pokušaj grupe Kubanskih izbjeglica da sruše komunističku vladu Fidela Kastra.
Fidel Kastro zabrinuo je američke političare otkako je revolucijom u januaru 1959. preuzeo vlast na Kubi. Kastrovi napadi na američke kompanije i interese na Kubi, njegova antiamerička retorika i zbližavanje sa Sovjetskim Savezom doveli su američku vladu na zaključak da je kubanski čelnik bio prijetnja interesima SAD-a na zapadnoj hemisferi. U martu 1960. predsjednik Dwight D. Eisenhower naredio je CIA-i da obuči grupu kubanskih izbjeglica za oružani napad na Kubu. John F. Kennedy naslijedio je ovaj program kada je postao predsjednik 1961. godine.
Iako su mnogi Kenedijevi vojni savjetnici ukazivali da je amfibijski napad grupe lako oružanih izbjeglica na Kubi imao malo šanse za uspjeh, Kennedy je odobrio napad. Dana 17. aprila 1961. oko 1.200 Kubanaca, naoružanih američkim oružjem iskrcalo se u Zaljevu svinja (Bahía de Cochinos) morskom zaljeva na južnoj obali Kube. Nadali su se da će se kubanski narod kada vidi naoružane protivnike Kastrovog režima podići na ustanak i zbaciti Kastrovu vladu. Plan se raspao odmah na početku – vojnici su prilikom iskrcavanja napadnuti, od Sovjeta obavještene i dobro pripremljene, Kastrove vojske, a njihovi desantni brodovi su potopljeni. Sjedinjene Države su se suzdržavale od pružanja potrebne vazdušne podrške, a očekivani ustanak se nikada nije dogodio. Preko 100 napadača je ubijeno, a više od 1.100 zarobljeno.
Sovjetski predsjednik Nikita Hruščov je optužio SAD za oružanu agresiju protiv komunističkog režima na Kubi. Kennedy je demantovao optužbe, odgovorivši Hruščovu kako SAD ne namjeravaju vojnu intervenciju na Kubi. Međutim, Kennedy nije rekao da neće podržati Kubance u borbi za povratak demokratije na Kubi i da SAD neće preduzimati nikakve mjere kako bi ugušili duh slobode kubanskog naroda.
Neuspjeh u Zaljevu svinja skupo je koštao Sjedinjene Države. Kastro je iskoristio napad kako bi učvrstio svoju moć na Kubi i zatražio dodatnu sovjetsku vojnu pomoć. Konačno, ta pomoć uključivala je rakete, a izgradnja raketnih baza na Kubi potaknula je kubansku raketnu krizu u oktobru 1962., kada su Sjedinjene Države i Sovjetski savez skoro zaratili.
Kennedy je sedam dana kasnije pokušao pridobiti javnost prihvatajući krivicu za napad i njegov neuspjeh, ali je propala misija na mladom predsjedniku ostavila utisak da izgleda ranjivo i neodlučno.
