MALCOM X
Malcom X bio je borac za prava američkih crnaca. Rođen je u Nebraski 1925. godine kao Malcom Little. Njegov otac, Earl Little, bio je baptistički svećenik i crnački aktivist što je rezultiralo spaljivanjem njihovog doma od „Ku Klux Klana“. Otac mu je ubijen 1931. godine. Njegova smrt je prikazana kao nesretan slučaj. Malcomova majka Louise je nakon toga pretrpjela nervni slom i završila je u ludnici. Djeca su bila podijeljena raznim udomiteljima i sirotištima.
Malcom je u u tinejdžerskim godinama, kad je bio huligan, kradljivac i narkoman, nosio ime “Detroit Red” a u zatvoru je dobio je nadimak “Sotona”. Zbog provale, 1946. je uhapšen na 10 godina zatvora. (uslovno je pušten nakon odsluženja sedam godina). Nakon bratove posjete prihvata islam i postaje sljedbenike „Nacije islama“ koju je vodio Elijah Muhammed. Nakon izlaska iz zatvora Malcolm je bio odani sljedbenik s novim prezimenom “X” (smatrao je “Little” robovskim imenom i odabrao je “X” kako bi označio svoje izgubljeno plemensko ime).
Postavljen je za imama i nacionalnog portparola „Nacije islama“. Malcolm je koristio novine, kao i radio i televiziju kako bi širio poruku organizacije širom Sjedinjenih Država. Njegova karizma, nagon i uvjerenje privukli su zapanjujući broj novih članova – sa 500 u 1952. na 30.000 1963. godine. promijenilo njegov život.
Malcolm X je bio militantni vođa američkih crnaca, nije vjerovao u mirne, nenasilne proteste, za koje je smatrao da ne mogu biti djelotvorni. “Ako Crnci ne mogu glasati, Crnci onda moraju pucati” bila je njegova poruka. Na optužbe da sije mržnju, Malcolm X je odgovorio: “Bijelac nije u moralnoj poziciji da ikog drugog osuđuje za mržnju!”
Njegova slava je nadvisila slavu vođe „Nacije islama“ Elijaha Muhameda i oni ubrzo postaju otvreni protivnici. U martu 1964. Malcolm je raskinuo vezu s „Nacijom islama“. Prvo putovanje u inostranstvo Malcolm X napraviće u maju i aprilu 1964. kada posjećuje Egipat, Liban, Saudijsku Arabiju, Nigeriju, Ganu, Maroko i Alžir. Iste godine obavlja hadž doživivši duhovni preporod koji će napraviti značajne promjene u njegovim dotadašnjim stavovima spram borbe za prava crnaca, pitanjima međurasnih odnosa i općenito prema shvatanju islama.
Nakon povratka u Sjedinjene Države odbacio je ideju da su svi bijeli ljudi đavoli, a što je ranije tvrdio. Potom je osnovao sopstvenu organizaciju nazvanu „Organizacija afroameričkog jedinstva“, nakon čega je promijenio svoje ime u El-Hadž Malik El-Šabaz.
Govorio je da „Amerika mora razumjeti islam zato što je to jedina religija koja briše rasne probleme iz svoga društva. Prije nego što dopusti sebi da bude razorena „rakom rasizma” Amerika bi se trebala bolje upoznati sa filozofijom islama, religije koja je već oblikovala ljude različitih boja u jednu nepreglednu porodicu. Pravi islam briše rasizam zato što ljudi svih rasa, prihvativši njegove religijske principe i klanjajući se pred Bogom, Allahom, automatski prihvataju jedni druge kao braću i sestre bez obzira na njihov izgled i boju kože.“
Nakon napuštanja „Nacije islama“ njeni članovi počinju iznositi optužbe i prijetnje Malcolmu X-u. Louis X, imam bostonske džamije i sadašnji vođa „Nacije islama“ izjavljuje da bi: „Licemjerima kao što je Malcolm glave trebale bit odsječene”, i da „Takav čovjek kao Malcolm X zaslužuje smrt”. Prijetnje su pretočene u stvarnost 14. februara 1965. kada mu je kuća zapaljena, međutim u tom napadu Malcolm, njegova žena i troje djece nisu povrijeđeni.
Međutim, sedam dana kasnije atentatori su bili uspješni. Dok je na Manhattnu u New Yorku držao govor u kojem je optuživao Elijaha Muhammeda, u njega je ispaljeno je sa 15 metaka. Trojica atntatora su bili članovi „Nacije islama“. Vođa „Nacije islama“ Elijah Muhamed ogradio se od atentata izjavivši da „Nacija“ nije htjela i nije pokušavala da ubije Malcolma te da je: „Malcolm dobio ono što je propovjedao“.
Svojim zalaganjem, aktiviznom i borbom za prava američkih crnaca, Malcolm X je sa pravom zaslužio titulu jednog od najpoznatijih i najuticajnijih afroamerikanaca u historiji. Zagovarajući stav da se crnci najprije samo, međusobno, moraju ujediniti prije bilo kakve saradnje i dijaloga sa bijelcima, Malcolm X je shvatio realnost opstrukcije crnačnih pokreta od strane vladajućeg režima kojim su dominirali bijelci.
Shvatanje islama kod Malcolma X-a trebamo najprije gledati kao idejnu vodilju, stav i način borbe, u teškim okolnostima segregacije u kojoj su se američki crnci nalazili, o čemu ilustrativno govori njegova izjava data u govoru od 12. decembra 1964. u Njujorku: „Nema ništa u našoj knjizi, Kur'anu, što nas uči da patimo mirno. Naša religija nas uči da budemo inteligentni. Budi miroljubiv, budi uljudan, poštuj zakon, poštuj svakoga; ali ako neko digne svoju ruku na tebe – pošalji ga na groblje. To je dobra religija.”
