BITKA KOD GETISBURGA – prekretnica američkog građanskog rata
Trodnevna bitka kod Getisburga bila je prekretnica Američkog građanskog rata (1861-1865).
Ta bitka bila je u tom ratu najveća klaonica. U njoj su se sukobile najveće pojedinačne formacije protivnika: 85 000 vojnika Sjevera i 75 000 boraca Konfederativne armije Sjeverne Virdžinije. Sjevernjaci su tek dobili novog komandanta, generala Džordža Gordona Mida, dok je konfederaliste predvodio njihov najslavniji vojskovođa, general Robert Li.
U to vrijeme inicijativu imaju Južnjaci. Poslije pobjede u mjesecu maju u Virdžiniji, general Li u junu 1863. prelazi rijeku Potomak i kreće u napad na Sjever, ne bi li stigao do Filadelfije i na predsjednika Abrahama Linkolna izvršio pritisak da rat obustavi. To je bila i posljednja velika ofanziva Konfederalne vojske na sjeverne države, kojom se pokušalo postići konačnu pobjedu koja bi Konfederaciji donijela međunarodno priznanje evropskih sila i kraj rata predajom Unije.
Vojske su se susrele 1. jula 1863. godine kod mjesta Getisburg u saveznoj državi Pensilvaniji, na teritoriji Sjevera. Prvi sukob snaga Juga sa raspršenim snagama Sjevera je doveo do povlačenja jedinica Sjevera na brdoviti teren južno od grada. Južnjaci su uništili značajne snage Sjevera, osvojili grad i potisnuli neprijatelja. Gubici prvoga dana iznosili su oko 6 000 Južnjaka i oko 9 000 Jenkija.
Drugog dana bitke odbrambena linija Sjevera je položena u obliku potkovice, a Li je počeo napad. Razvila se teška borba na cijeloj liniji fronta, a uprkos velikim gubicima, snage Sjevera su održale svoje linije.
Trećeg dana bitke vrhunac je bio juriš 12 500 vojnika Juga na centar pozicija Sjevera, poznat kao Piketov juriš koji je odbijen direktnom pješadijskom i artiljerijskom vatrom snaga Sjevera.
Vojska Unije je u tri dana teških borbi potukla Južnjake, označivši kraj njihove nade za brzim dobivanjem rata, no general Džordž Mid, zapovjednik Sjevernjačke vojske, nakon bitke nije slijedio poražene Južnjake da ih do kraja potuče, nego ih je pustio da se mirno povuku u Virdžiniju. Time je poraženim protivnicima omogućio da se oporave za nove borbe i produže trajanje rata za dvije godine, zbog čega je poslije bio izložen kritikama predsjednika Abrahama Lincolna.
Getisburška bitka je bila najveća ikad vođena na američkom kontinentu: procenjeno je da je ukupan broj žrtava 51 000. Ubijenih, ranjenih (od kojih će većina brzo umrijeti zbog toga što nije bilo uslova da se adekvatno liječe) i nestalih.
