NJEMAČKA OBJAVA RATA SJEDINJENIM DRŽAVAMA

Hitler je 11. decembra 1941. godine objavio rat SAD-u, premda u dotadašnjem dijelu rata još nije uspio pobijediti ni Veliku Britaniju ni Sovjetski Savez. Bitka za Britaniju već je bila izgubljena, a u Rusiji su njemačke snage zaustavljene u snijegu pred Moskvom.

Objava rata SAD-u općenito se smatra jednom od njegovih najvećih zabluda. Hitler je vjerovao da rat s Amerikom nije samo neizbježan, već i poželjan.

Napad Japana na Pear Harbor iznenadio je čak i Njemačku. Iako se Hitler usmeno dogovorio sa svojim partnerom iz Trojnog pakta Japanom da će se Njemačka pridružiti ratu protiv Sjedinjenih Država, nije bio siguran na koji će način Njemačka biti uključena u taj sukob. Napad na američku bazu na Havajima dao mu je odgovor.

Japanski ambasador u Berlinu otišao je 8. decembra kod njemačkog ministra vanjskih poslova von Ribbentropa kako bi Nijemcima saopćio službenu objavu rata protiv Amerike. Von Ribbentrop zastao je na trenutak; znao je da Njemačka nije po Trojnom paktu nije dužna i sama objaviti rat Americi, jer je paktom bilo predviđena pomoć ako neko napadne Japan, ali ne i ako je Japan agresor. Von Ribbentrop se bojao da će dobijanje još jednog neprijatelja, Sjedinjenih Država, biti previše za njemačke ratne planove.

Ali Hitler je mislio drugačije. Bio je uvjeren da će ga Sjedinjene Države uskoro preteći i objaviti rat Njemačkoj. Američka mornarica koja je štitila britanske konvoje u Atlantiku već je napadala njemačke podmornice, a Hitler je prezirao Roosevelta zbog njegovih ponovljenih verbalnih napada na njegovu nacističku ideologiju. Također je vjerovao da je Japan mnogo jači nego što je bio, da će se, nakon što porazi Sjedinjene Države, okrenuti i pomoći Njemačkoj da porazi Rusiju. Tako je 11. decembra 1941. godine u 15:30 po berlinskom vremenu njemački otpravnik poslova ambasadi u Washingtonu uručio  američkom državnom sekretaru Cordellu Hullu kopiju objave rata.

Istog se dana Hitler obratio Reichstagu da brani ovaj čin. Neuspjeh Rooseveltovog „New Deala“, tvrdio je Hitler, bio je pravi uzrok rata, jer je predsjednik Roosevelt, podržan od plutokrata i Židova, pokušao prikriti propast svog ekonomskog programa. “Prvo potiče rat, zatim krivotvori uzroke, a zatim se odvratno umota u plašt kršćanskog licemjerja i polako, ali sigurno vodi čovječanstvo u rat”, izjavio je Hitler – a Reichstag je gromoglasnim pljeskom skočio na noge.

Osim svega toga, Hitler je pogrešno procijenio Amerikance. Mislio je da su oni u osnovi demoralizirana i korumpirana zemlja koja će se lako slomiti, a da će u njoj pobijediti pronacističke snage zasnovane na prisutnom rasizmu. Procjena je bila pogrešna. Objava rata SAD-u zapečatila je Hitlerovu sudbinu. Iz rata više nije mogao izaći kao pobjednik.