GLADOMOR U UKRAJINI 1932-1933 – komunistički genocid izgladnjivanjem
Ukrajinski narod zadesila je 1932.-1933. najveća katastrofa u njegovoj historiji. Sovjetski komunistički režim je glađu istrijebio oko 7 miliona Ukrajinaca. Ova katastrofa je poznata kao Holodomor, što u prijevodu znači GLADOMOR.
Zločin gladomora nad ukrajinskim seljaštvom započeo je 1929. godine, kada je Staljin naredio kolektivizaciju poljoprivrednoga zemljišta ne bi li tako potpomogao finansiranje industrijalizacije zemlje. Ova je suluda zamisao imala katastrofalan učinak za poljoprivredu. Povrh toga, 1932. godine Staljin je za 44% podigao obaveznu kvotu ukrajinskog udjela u prinosu žita, što je značilo da ga neće biti dovoljno za prehranu samih Ukrajinaca, jer po tadašnjem zakonu, žito iz kolhoza se nije smjelo dijeliti među seljacima sve dok se nije napunila državna kvota koju je naložila Vlada.
Staljinova odluka i metode koje je koristio kako bi je izvršio, osudila je milione seljaka na smrt glađu. Rukovodstvo Partije, uz pomoć regularnih snaga i tajne policije, vodilo je nemilosrdan iscrpljujući rat protiv seljaka koji su odbijali predati žito. Čak je i bezvrijedno zrno žita nasilu bilo oduzimano u seoskim domaćinstvima. Bilo koji muškarac, žena ili dijete kojeg su uhvatili kako uzima makar šaku žita s kolektivne farme, mogao je, a najčešće je i bio, na mjestu strijeljan ili preseljen negdje na daleki Istok.
One, koji nisu izgledali dovoljno izgladnjeno, sumnjičili su da skrivaju zalihe. U gradovima gladi nije bilo jer je u toku bila rusifikacija, i mnogi su gradovi na početku tridesetih godina već bili naseljeni ruskim stanovništvom.
Kolektivizacija se provodila krvavim nasiljem i zločinima nad seljacima koji su željeli samostalno obrađivati svoju zemlju. Stoga režim uvodi u opticaj smrtonosnu etiketu KULACI, a Staljin odlučuje da ih istrijebi kao stalež. Pripreme su trajale tri godine.
Zločin gladomora počeo u aprilu 1932., a dovršen je istrebljenjem seljačkog staleža, u novembru 1933. godine. Trajao je 17 mjeseci, odnosno 500 dana.
Vrhunac gladomora zbivao se u vremenu od februara do kraja proljeća 1933. godine. Tada je pomor ljudi bio stravičan. Od gladi je umiralo 17 ljudi svake minute, 1000 svakoga sata, a gotovo 25000 svakoga dana.
Masovna glad nadmašila je najgore noćne more – ljudi su pribjegavali kanibalizmu i nestajala su cijela sela. Suočeni sa smrću gladi seljaci su činili sve u svojoj moći ne bi li spasili sebe i svoje porodice. Neki od njih počeli su jesti pse i mačke. Drugi su lovili ptice: vrane, svrake, lastavice, vrapce, rode te čak i slavuje. Mogli ste vidjeti izgladnjele seljake kako pretražuju obalu rijeke u potrazi za ptičjim gnijezdima. Jeli su korov, lišće i koru s drveća, kukce, žabe, puževe.
Kada su te očajničke strategije preživljavanja postale poznate u Moskvi, uslijedila je brza reakcija. Nova uredba zahtjevala je isporuku krzna svih mačaka i pasa. S obzirom da je lovačko oružje seljaka odavno zaplijenjeno, mladi komunistički aktivisti počeli su da ubijaju sve preostale pse i mačke tako da su seljaci mogli da love još samo mršave pacove. Kad su fanatični partijski aktivisti dokrajčili pse i mačke, počeli su da ubijaju slavuje i druge ptice.
Sovjetski historičari o gladomoru u Ukrajini 1932.-1933. nisu smjeli pisati. Čak je i pojam Gladomor za sovjetsku historiografiju bio tabu tema, ili se tek spominjao na način koji nije problematizirao dimenzije istrebljenja nesretnoga ukrajinskog naroda. Komunistička država je uništavala historijske izvore, kao i žive svjedoke gladomora, kako bi izazvala prekid sjećanja, a time i vječiti zaborav na učinjeni zločin.
Pet godina nakon masovnog izgladnjivanja, Sovjetski Savez je 1937. izvršio prvi popis stanovništva sovjetske Ukrajine koji prikazuje izrazito smanjen broj stanovnika. Rezultati tog popisa nisu objavljeni, a dvije godine kasnije 1939. ponovno se obavlja popis stanovništva koji, unatoč ponavljanju, predočava da je u Ukrajini broj stanovnika izrazito smanjen. Staljin je stoga naredio da se popis poništi, dokumenti spale, a popisivači strijeljaju ili pošalju u gulag.
Ukrajinski parlament je 2006. godine okarakterizovao Holodomor kao „akt genocida protiv ukrajinskog naroda“, a međunarodne organizacije nazvale su ga zločinom protiv čovječnosti. Američki Kongres je 1988. godine službeno priznao Holodomor genocidom nad ukrajinskim narodom. Sveukupno do sada 15 parlamenata ili vlada svijeta je ocijenilo kako je Holodomor bio genocid.
