DEKLARACIJA NEZAVISNOSTI – volja naroda
“Kada tokom ljudskih događaja postane neophodno za jedan narod da raskine političke sprege koje su ga povezivale sa drugim, i preuzme odvojeno i ravnopravno mjesto među moćima na zemlji, na koje mu zakoni prirode i Prirodnog Boga daju pravo, dužno poštovanje mišljenja čovnečanstva od njega zahtjeva da objavi razloge koji ga nagone na odvajanje.”
Četvrti juli u SAD-u se slavi kao Dan nezavisnosti, jer je toga dana 1776. godine izglasana Deklaracija nezavisnosti, kojom su se američke države odcijepile od Velike Britanije.
U vrijeme potpisivanja deklaracije, Sjedinjene Države sastojale su se od 13 kolonija, pod vladavinom engleskog kralja Georgea III. Kako je nezadovoljstvo u kolonijama, zbog plaćanja poreza Engleskoj, bilo sve veće i glasnije, engleski je kralj, u pokušaju da pobunu uguši, u njih uputio dodatnu vojsku. Godine 1774, trinaest je kolonija poslalo svoje delegate u Filadelfiju, sa zadatkom da osnuju Prvi kontinentalni kongres.
U maju 1776. godine, kolonije su ponovno poslale svoje delegate u Filadelfiju, na Drugi kontinentalni kongres. Kongres je tokom cijele prethodne godine pokušavao riješiti razlike s Engleskom. U junu 1776, bilo je jasno da su njihovi napori beznandni i imenovan je odbor za sastavljanje Deklaracije o nezavisnosti.
Autor teksta Deklaracije bio je Thomas Jefferson. Deklaracija nezavisnosti važna je kao jedan od prvih službenih dokumenata u historiji koji ističe ljudska prava. To se najbolje vidi u sljedećoj njenoj rečenici: “Smatramo da su ove istine očite: da su svi ljudi stvoreni jednaki, da su obdareni od strane svog Stvoritelja određenim neotuđivim pravima među kojima su pravo na život, slobodu i potragu za srećom.” Zanimljivo je da je Thomas Jefferson, koji je formulisao tu rečenicu, bio robovlasnik i imao je 130 robova.
Deklaracija je izglasana na sastanku američkog Kongresa Filadelfiji, kasno poslijepodne 4. jula. Od 13 kolonija, 9 je glasalo ZA, dvije – Pensilvanija i Južna Karolina bile su PROTIV, Delver je bio neodlučan, dok je New York bio suzdržan.
Deklaracija nije potpisana istoga dana, kao što se obično misli, nego gotovo mjesec dana kasnije, 2. avgusta 1776. godine. Potpisalo ju je 56 osoba, koji se danas slave u SAD-u kao Očevi osnivači. Među potpisnicima bili su Benjamin Franklin, budući predsjednik John Adams te John Witherspoon. John Hancock, predsjednik Kongresa, službeno je potpisao Deklaraciju. Velikim, lijepo ispisanim slovima, kako bi ih, rekao je Hancock, “kralj George mogao čitati i bez naočala!” Od 56 potpisnika Deklaracije nezavisnosti katolik je bio samo jedan – Charles Carrol – dok su ostala 55-orica bili protestanti.
