AUSTROUGARSKA OBJAVA RATA SRBIJI
Objava rata je jednostrani pravni čin koji se izdaje u obliku saopštenja ili odluke kojima jedna država najavljuje početak ratnog stanja drugoj državi. Članom 1. III. Haške konvencije o započinjanju neprijateljstava (1907.) nalaže se da se međusobna neprijateljstva ne smiju započeti bez prethodnog i izričitog upozorenja danog ili u obliku obrazložene objave rata ili ultimatuma s uvjetnom objavom rata.
Tačno mjesec dana poslije atentata na prijestolonasljednika Franca Ferdinanda 28. juna 1914. godine u Sarajevu, Austrougarska je objavila rat Srbiji. Toga dana – 28. jula po gregorijanskom kalendaru, koji je primjenjivan u Beču, odnosno 15. jula po julijanskom kalendaru, korištenom u Beogradu, ministar vanjskih poslova Austrougarske grof Leopold Bertold uputio je Vladi Kraljevine Srbije telegram u kojem je napisao „da Austro-Ugarska smatra da se od tog trenutka nalazi u stanju rata sa Srbijom”. Dokument je, kako je tada bio običaj u diplomatiji, napisan na francuskom.
Austrougarska objava rata je inače stigla na način na koji nikada ranije jedna zemlja nije objavila rat drugoj – poštom, tako da su je svi mogli pročitati. Zbog neobičnog načina na koji je stigla austrougarska depeša mnogi, u prvom trenutku nisu povjerovali u njenu autentičnost. Tim prije što se stanovništvo, mada je znalo da je rat na pomolu, i dalje potajno nadalo da do oružanog obračuna neće doći.
Austro-Ugarska Monarhija je Srbiji poslala ultimatum 23. jula 1914. Ultimatum se sastojao od deset tačaka, i rok za odgovor bio je 48 sati. Među najvažnijim zahtjevima bili su oni iz tačke 5 kojim se od Srbije tražilo prihvatanje saradnje predstavnika austrougarske vlade u ugušivanju subverzivnih pokreta i tačke 6, o pokretanju sudske istrage protiv svih koji su učestvovali u uroti od 28. juna 1914., s tim da austrougarski predstavnici učestvuju u njoj. Vlada Srbije je to odbila zahtjev, tvrdeći da bi njegovo prihvatanje predstavljalo kršenje Ustava i Krivičnog zakona. “jer Beču predlaže mirno rješenje, kako bi spor bio iznijet pred međunarodni sud u Hagu ili pred velike sile. . “.
Baron Gizl primio je srpski odgovor 25. jula u 18 sati. Pročitao ga je i odmah izjavio da su diplomatski odnosi dvije zemlje prekinuti. Pola sata kasnije on i cijela ambasada napustili su Beograd.
Tri dana kasnije, 28. jula 1914. godine, Austrougarska je zvanično objavila rat Srbiji., Ovaj telegram je uručen predsjedniku spske Vlade Nikoli Pašiću za vrijeme ručka u hotelu Evropa u Nišu. Ruski ambasador Vasilij Nikolajevič Štrandman, koji je bio prisutan, opisao je ovaj trenutak ovako: „Pašić ga je uzeo, pročitao, prekrstio se i predao meni. ”
Rat je počeo sutradan, 29. jula, kada je jedinica austrougarskih vojnika sa Dunava bombardovala Beograd.
