ČESMA MEHMED-PAŠE SOKOLOVIĆA NA KALEMEGDANU
Česma Mehmed paše Sokolovića, poznatija kao turska česma, nalazi se tik uz Defterdarovu kapiju na Kalemegdanu. Predstavlja jedinu sačuvanu zadužbinu ovog poznatog osmanskog vezira u Beogradu i jedan je od rijetkih uopće sačuvanih spomenika osmanske arhitekture u glavnom gradu Srbije.
Česma potiče iz 16. vijeka, iz vremena kada je veliki vezir Mehmed paša Sokolović boravio u Beogradu. Ovaj spomenik povezuje se sa njegovim velikim graditeljskim poduhvatima kada su nastali karavansaraj na Kalemegdanu, mostovi na Drini i Trebišnjici, vakufnama u Bečkereku, česma i vodovod u rodnim Sokolovićima i džamije u Carigradu… Česmu je podigao da bi obilježio jedan od svojih ratnih uspjeha.
Česma je napravlјena kao umjetnička građevina sa dekorativnom fasadom, a u njenom središtu nalazi se rezervoar za vodu. Na ovom mjestu zapravo se završavala vodovodna linija koja je povezivala Beograd sa izvorištima u okolini. Sve tri slobodne fasade Mehmed-pašine česme bile su stilizovane, s prednje strane imale su po jednu nišu sa kamenim koritima, dok su na mjestima iz kojih su izlazile lule za vodu bile postavlјene ukrasne relјefne ploče. Korito je isklesano od kamenih ploča, povezanih gvozdenim spojnicama.
Česma je izgubila svoj nekadašnji izgled krajem 17. vijeka, prilikom građenja Defterdarove kapije i uklanjanja ostataka zamka. Tada su prezidani njeni gornji dijelovi i podignut je novi zid između kapije i česme, ukrašen sa dvjema plitkim nišama. U vrijeme austrijske okupacije između 1717. i 1739. godine, česma je zatrpana zbog otvaranja prolaza kroz Defterdarovu kapiju. Česma je otkopana 1938. godine, a restaurirana 1989. godine.
