FRANJEVAČKI SAMOSTAN I CRKVA SV. IVANA U KRALJEVOJ SUTJESCI
Prvobitni samostan je podignut najvjerovatnije u prvoj polovini XIV vijeka, u vrijeme osnivanja provincije Bosne Srebrene. Prvi spomen o njemu nalazimo u popisu franjevačkog pisca Bartola Pisanskog iz 1385. godine. Nakon osmanskog osvajanja Bosne, samostan se spominje u jednom osmanlijskom popisu 1469. godine. U vrijeme progona 1524. god. samostan (ne i crkva) je nasilno porušen, a godine 1596, franjevci su ponovno podigli samostan. Samostan je bio podignut na istom mjestu, a sagrađen, prvobitno, od pletera, a nešto kasnije od građe razorenog samostana i nosio je isti naziv sv. Ivana (Krstitelja). Crkva je posvećena 1607. godine. Za vrijeme osmanske okupacije u Bosni crkve nisu smjele imati tornja ni zvona. Sutjeska je bila izuzetak jer je smjela imati zvono i njime se služiti.
U požaru 7. septembra 1658. godine, izgorio je samostan sa svim dragocjenostima (samostan, biblioteka sa arhivom i drugim dragocjenostima). U ovom požaru nije izgorjela crkva, jer je bila dvadesetakak metara odmaknuta od samostana. Novi samostan, izgrađen od ćerpića (nepečene gline, sušene na suncu) je podignut 1664. godine.
U vrijeme bečkog rata, krajem XVII vijeka, franjevci su ga morali, zbog velikih nameta, napustiti i živjeti po seoskim kolibama. Kada su se političke prilike smirile, ponovno su se vratili 1704. godine. Prema drugom izvoru, franjevci su punih 16 godina (od 1683. do 1699) izbivali iz samostana.
Tokom XIX vijeka samostan je dvaput građen, posljednji put 1888-90. kada je sagrađen današnji samostan. Dotrajala crkva je srušena i izgrađena je nova 1906-1908, po nacrtima arhitekte Josipa pl. Vancaša koji je projektovao i sarajevsku katedralu.
U samostanu su sakupljani i čuvani najrazličitiji predmeti od kulturnog, historijskog i umjetničkog značaja. Tako samostan posjeduje vrijednu zbirku kasnorenesansnog i baroknog slikarstva: zbirku crkvenog posuđa, vrijednu zbirku starog crkvenog ruha, staru arhivsku građu među kojom se ističu najstarije matične knjige u Bosni i Hercegovini, te brojni pisani dokumenti, biblioteku samostana sa starijim i novijim izdanjima, brojnom i vrijednom periodikom, te najvećom zbirkom inkunabula čuvanih na jednom mjestu u Bosni; također, samostan posjeduje i vrijednu zbirku arheoloških spomenika.
Franjevački samostan i Crkva sv. Ive Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, zajedno sa pokretnom imovinom u sastavu samostanskog muzeja, proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
