HAREM – carstvo kojim su vladale svekrve … i Hurem
U bukvalnom prevodu, harem označava „privatne odaje”, u ovom slučaju sultana – mjesto na kojem je (kada nije bio zauzet državničkim poslovima) provodio vrijeme sa svojom širom porodicom: majkom, ženama, djecom, miljenicama i konkubinama. Oko harema bili su postavljeni stražari – evnusi (Harem Ağası) lako nisu bili dio sultanove porodice, jedini su kojima je bio dozvoljen ulaz u harem.
U priči oko harema, veoma je zanimljiva uloga sultanove majke, tj. svekrve. Naime, ona je povlačila nevidljive konce i bila stvarni vladar carstva. Da bi postala jedna od sultanovih žena, djevojka dovedena na dvor (iz kojeg izaći ne može) najčešće iz osvojenih država, ili izabrana iz različitih dijelova carstva, prvo je morala da postane sultanova konkubina, tj. ljubavnica (takozvani ,prvi krug”). Među mnogobrojnim konkubinama, sultanija (sultanova majka) po ličnom nahođenju birala je za svog sina 20 miljenica (,,drugi krug”). Ako želi da pretenduje na mjesto jedne od supruga (posljednji, ,,treći krug”) miljenica je morala da se svidi svojoj potencijalnoj svekrvi i da iz veze sa sultanom rodi muško dijete.
Ukoliko postane jedna od sultanovih žena, dobiće svoje zasebne odaje, novu odjeću i sluge, a njeno muško dijete imaće šansi da jednog dana pretenduje na mjesto budućeg sultana.
Ako bi je sreća poslužila da rodi prvo muško dijete, a da pri tome najčešće ne bi bila i jedina (svakog mjeseca u palati se rađalo oko desetak beba), u haremu palate ponekad bi nastajao pravi mali rat za prevlast između svih tih žena. Postoje zapisi o tome da su tuče i podmetanja nerijetko završavale međusobnim ubistvima i čedomorstvima. Sultan sa time najčešće nije imao nikakve veze, često ne bi ni znao šta se i zbog čega desilo – ionako je petak uveče bio jedini dio nedelje koji je po zakonu morao da “provodi” sa svojim ženama.
Ovakvom “podjelom uloga”, sa toliko žena i djece, sultanu je vjerovatno bilo sve jedno koja će od tolikih žena “pobijediti” u borbi za njegovu naklonost. Ipak, nije baš uvijek bilo tako.
U historiji palate (i Osmanskog carstva uopće), čuvena je ljubavna priča između najvećeg i najdugovječnijeg sultana od svih – Sulejmana I i njegove voljene crvenokose Aleksandre, prozvane Rokselana (ili, na turskom Hürrem Sultana), koju je Sulejman upoznao i izabrao one večeri kada se vratio iz bitke u kojoj je osvojio Beograd….
Nije bilo lako „istisnuti” sve ostale i postati prva, pogotovo kao strankinja – Ukrajinka sa Krima. Međutim, Rokselana je bila izuzetno pametna žena, a sultan toliko zaljubljen u nju da su sve ostale do kraja njegovog života, i protivno svim pravilima carstva, ostale u sjenci.
Osim što su bili jednaki u ljubavi, Rokselana, kasnije Hurem, postigla je nešto što ni jedna sultanova žena prije, a ni poslije nje nije – zvanično se vjenčala za sultana. Kasnije je zajedno sa njim, a ponekad i sama potpisivala državne dokumente i u ime Osmanskog carstva pismeno komunicirala sa stranim državnicima, te je na neki način imala ulogu suvladara. Lako je zamisliti koliko su se potezi sultanije Hurem dopadali ostatku palate!
U haremu Topkapi palate ima začuđujuće malo namještaja. U haremu se nalazi i carsko kupatilo iz XVI vijeka u bijelom mermeru, koje je u XVIII vijeku renovirano kada su mu dodate zlatne česme i toalet u turskom stilu. Najveća prostorija u haremu i jedna od rijetkih u kojoj se nalaze komadi namještaja je Carski hol, sa najvećom kupolom u čitavoj palati. U jednom dijelu sobe, ispod drvene, dekorisane platforme nalazi se jednostavna sofa, nekada tron sultana u haremu.
Odmah pored nje postoji ulaz u ,,Sobu sa voćem”, koja je najvjerovatnije služila za ručavanje.
Jedini spoljni dio harema jeste ,,Dvorište miljenica” sa bazenom i parkom.
