MAGNA CARTA LIBERTATUM – Velika povelja sloboda
Petnaestog juna 1215. u Runeymeadu pokraj Windsora engleski kralj Ivan bez Zemlje (John Lackland), kako bi izbjegao građanski rat, predstavnicima plemstva, koji su nezadovoljni prije svega zbog poreza, potpisuje Veliku povelju sloboda koji u stvari ima karakter mirovnog sporazuma. Istovremeno, Magna carta libertatum (Velika povelja sloboda) prvi put u Engleskoj jamči podanicima niz osnovnih prava. U novom zakonu revolucionarno bilo to što je i vladar podvrgnut zakonu.
Tom Velikom poveljom o slobodama kralj da je obećanje da će čuvati prava engleske crkve, posebno da će poštovati slobodu izbora crkvenih lica. Obećao je baronima da u Engleskoj neće uzimati vanredne poreze. Osobama kojima je povjereno starateljstvo nad maloljetnim nasljednicima feuda odobreno je da sa tih feuda uzimaju samo umjerene prihode. I žene mogu nasljeđivati feud. Sve odredbe (63) imale su zadaću da štite barone i visoki kler od samovolje kralja.
Sve druge obaveze se mogu kupiti uz odobrenje kraljevskog vijeća. U parlamentu ulaze svi baroni i riteri. Poveljom se ograničavaju kraljevska sudska prava. Kralj nikada neće staviti u tamnicu nikoga bez osude i bez istrage. Kraljevski činovnici su poveljom bili onemogućeni u zloupotrebama prikupljanja globa. Trgovacima je dana puna sloboda da ulaze u London i da u njemu borave kao u čitavoj Engleskoj. Izabrano je tijelo od 25 barona sa zadatkom kontrole kralja u sprovođenju prava iz Magna carta libertatum. Kralj se obavezao da će ublažiti stroge šumske i lovne zakone. U slučaju da kralj nebi ispunjavao odredbe protiv njega se može pojesti rat. Dakle, dozvoljena je pobuna protiv kralja. Povelja štiti barone, ritere i slobodne seljake. Nametanjem ograničenja kralju i uspostavljanjem kontrolnih mehanizama te davanjem prava na otpor u slučaju kršenja Magna Carta otvorila je put ustavnoj monarhiji.
Kada ju je izdao kralj je mislio njime samo zadovoljiti sujetu barona i vladati po starom pravu. Tri dana nakon usvajanja Magna karte Ivan je potražio, a kasnije i dobio, papsku osudu ovog dokumenta. Papa je barone proglasio buntovnicima i oslobodio kralja svih odredbi velike povelja o slobodama što je četiri meseca kasnije dovelo do prvog Rata barona.
