OVČIJI BROD – skriveni dragulj Hercegovine
Ovčiji brod je most iz perioda Osmanlijske vladavine u Hercegovini, pored sela Bratač 15 km istočno od Nevesinja. Premošćuje rijeku Zalomku. Rijeka Zalomka većim dijelom svoga toka u ljetnjim mjesecima teče kao podzemna rijeka, što je čini najvećom ponornicom u Evropi, tako da je ovaj most u tom periodu na suhom.
Most je slabije poznat i široj javnosti i Zavodu za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine. Kada je općina Nevesinje poslala zahtjev Zavodu za zaštitu spomenika kulture u vezi rekonstrukcije i zaštite mosta od propadanja, oni nisu znali ni da most postoji.
Most je izgrađen od kamena, s tri luka. Dug je 35, a širok tri metra. Ime su mu dali čobani koji su preko njega na ispašu prevodili ovce, prema Zelengori, Treskavici i drugim planinama.
Tačnih podataka o izgradnji nema, ali se predpostavlja da su ga podigle Osmanlije, najvjerovatnije u šesnaestom vijeku. Na mostu je postavljena isklesаnа ploča na kojoj stoji 1883. godinа, kаdа je vršenа obnovа jednog njegovog lukа.
U koritu rijeke ispod samog mosta pronađena je ploča sa natpisom na arapskom jeziku (tarih) a koja je stajala na ogradi mosta i srušena vjerovatno prilikom velike poplave 1954. godine, a njeni ostaci i danas su vidljivi u koritu rijeke neposredno ispod mosta.
Ova ploča sa natpisom predstavlja do sada jedini materijalni dokaz na osnovu koga bi se mogla pobliže odrediti godina izgradnje mosta o kome do sada nema preciznih ni pouzdanih podataka. Zbog dugogodišnjeg djelovanja vode, natpis je dosta nejasan. Vidljive su samo dvije riječi – HAJRATI MAHMUD.
Hajrat ukazuje na značenje neke zadužbine ili vakufa.
Stručnjaci iz Zemaljskog muzeja ime na tarihu vezuju za onoga koje tu zadužbinu zavjetovao ili ime sultana za čijeg vremena je most izgrađen. Nažalost ništa drugo nije više čitljivo. Zbog toga na osnovu vidljivosti teksta ovo je moguća interpretacija natpisa.
Da bi otkrili na koga Mahmuda se misli istražili su deftere i detaljno proučili vezire, paše i begove koji su vladali ovim prostorima u tome periodu a kao jedine imućne ljude koji bi osim sultana mogli izgraditi zadužbinu ovog tipa. Nijedno ime ne odgovra pretpostavljenom vremenu izgradnje, pa se sa velikom vjerovatnoćom, odnosi na sultana Mahmuda, koji je vladao od 1730 – 1754 godine i da je ovaj most podignut njemu u čast.
Kao historijske dokaze koji potkrepljuju ovu tvrdnju uzezi su dostupni izvori poput putopisa Evlije Čelebije koji je 1664 godine prošao ovim krajevima i detaljno opisao Nevesinje ali nigdje ne spominje most.
Ipak, pretpostavlja se da je most na tom mjestu postojao još u antičko doba jer do njega vode ostaci dobro očuvanog rimskog puta.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata pretrpio je oštećenje, tačnije njegov srednji luk, ali je po završetku rata obnovljen.
Na putu između Gacka i Nevesinja nema nikakvih putokaza za most, pa je most izuzetno teško pronaći. Put do mosta, nakon što se skrene s glavne ceste, jednim dijelom je asfaltiran nakon čega dolazi loš i uzak makadam.
Izveden je kao mostovna konstrukcija sa tri otvora, zasvedena polukružnim lukovima. Most je znatnih dimenzije da bi propusni kapaciteti zadovoljili proljetne bujice. Most ima tri polukružna otvora, od kojih je prvi svod uz lijevu obalu nešto manji, sa rasponom od 7,0 metara, dok su srednji i desni jednaki i široki po 9,0 metara. Stubovi između otvora su široki po 2,4 metra, a ukupna dužina mosta sa priobalnim navozima iznosi 35,50 metara.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 6. novembra 2018. godine, donijela je odluku da se most proglasi za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Most je uvršten i na Listu ugroženih spomenika zbog lošeg stanja konstrukcije, bioloških naslaga i nemogućnosti redovnog održavanja.
Predstavlja jedan od najposjećenijih kulturnih spomenika u Nevesinju.
