RUDARSKA NESREĆA U KAKNJU 1965. GODINE
U Rudniku Kakanj desile su tri velike katastrofe, dvije u “Staroj jami”: 1916 godine poginulo je 19 rudara, a 1934. godine njih 127. Treća, koja se desila sedmog juna 1965. u jami “Orasi”, je najteža i odnijela je 128 života.
Životi 128 rudara u kakanjskoj jami “Orasi” iznenada su prekinuti na širokom čelu tog 7. juna 1965. godine samo koji minut poslije 12 sati. Tri tužna dana protekla su u iščekivanju najcrnjih vijesti. Stvarnost je, ipak, bila neumoljiva: prvo je saopćeno 50, pa 75 a onda 90, pa i stotinu imena nastradalih rudara…
Tada je nastao muk u cijeloj Jugoslaviji, Bosni i Hercegovini, u Kaknju posebno, jer, nestala je mlada populacija, po strukturi starosti najviše onih od 30 do 40 godina, njih 51, od 20 do 30 godina njih 38, čak pet onih ispod 20 godina, a onih preko 50 godina samo 6. Dakako, treba reći da je njih 28 poginulo u godinama između 40 i 50.
Po kvalifikacionoj strukturi to je bilo ovako: 50 NK radnika, 30 kopača, 287 pomoćnih kopača, 7 lagumaša (palioca mina), 7 bravara, 6 električara i 5 nadzornika. Nesreću je preživjelo 108 rudara prve smjene.
Iza poginulih rudara ostalo je 421 dijete i 119 supruga. Najmlađi Zihnija Fejzić je navršio tek 18 godina i u rudniku zaradio tri plate, ne dočekavši četvrtu. Dvojica najstarijih, Osman Bureković sa 58 godina i Ibrahim Kulović sa 56, brojali su dane do penzije.
Sve tri nesreće su nastale eksplozijom metana, baš kao i ova zadnja u Orasima. Dakle, eksplodirao je metan koji se akumulirao u reviru “Karaula” i nekontrolisano krenuo u proizvodni dio jame, revir “Čifići”. Centar eksplozije metana bio u pripremnom uskopu broj 207. Ovaj uskop je razrušen po cijeloj dužini, pregrada oborena, a mehanizacija i elektroinstalacije oštećene. Iz ovog uskopa vazdušni udar se prenio preko vezne sipke u uskop broj 206, a razorio je križište i izvršio znatna oštećenja u osnovnom i vjetrenom hodniku. Prema nalazima Komisije za ispitivanje uzroka nesreće, stručnih vještaka i suda, pretpostavlja se da je usljed neispravnih elektro-uređaja došlo do stvaranja varnice koja je prouzrokovala eksploziju plina.
Ne isključuje se mogućnost da je zapaljenje i eksplozija metana izazvana neispravnom sigurnosnom benzinskom lampom ili nestručnim rukovanjem sa ispravnom, neispravnom sigurnosnom akumulatorskom kapnom lampom ili upotrebom pribora za pušenje.
Nedovoljno upoznavanje radnika sa funkcijom i upotrebom “samospasioca” odrazilo se na masovnost katastrofe. Radnici sa otkopnih radilišta (oko 140) predvođeni poslovođom i nadzornicima, pored toga što su odabrali sasvim pogrešan pravac povlačenja, prošli su pored otvorenog spremišta u kojem se nalazio 91 “samospasioc”, a niko nije ni jedan koristio, bez obzira što je njihova namjena upravo pomoć rudarima za prolazak kroz zonu zatrovanu ugljenmonoksidom.
Ubrzo poslije nesreće jama “Orasi” je zatvorena.
izvor: publikacija „Rudarska katastrofa, 7. juni 1965. godine“
