STUPNI DO – ratni zločin „nositelja europskih vrijednosti“
Pokolj u Stupnom Dolu je ratni zločin kog su počinili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane 23. oktobra 1993. u Stupnom Dolu kod Vareša kada su ubili 37 Bošnjaka.
Nakon sukoba Armije BiH i HVO kod Vareša, Milivoj Petković, zamjenik komandanta Glavnog štaba HVO, je naredio Ivici Rajiću, komandantu HVO u Kiseljaku, „preuzimanje kontrole u Varešu“. On 21. oktobra s dvjestotinjak plaćenika iz jedinica Maturice i Apostoli, preko teritorije pod kontrolom vojske Republike Srpske došao u Vareš. Slobodan Praljak, komandant Glavnog štaba HVO, mu je naredio da „sredi situaciju u Varešu“ te da „ne pokaže milosti prema nikome“. Stupni Dol je tada brojao oko 250 stanovnika, od kojih je 35 bilo vojnika.
Rajić je prije rata bio kapetan Jugoslavenske narodne armije, JNA i opsluživao radar na Jahorini. Zapamćen je kao jedan od najkontroverznijih vojnih komandanata o čijoj se saradnji s Vojskom Republike Srpske pričalo i na suđenju Ratku Mladiću.
Maskirani bojovnici HVO-a 23. oktobra ulaze u selo i napadaju tamošnje vojnike Armije BiH i civile. Ni snage UNPROFOR-a, niti posmatrači Evropske unije, tri dana nisu uspjeli ući u selo i uvjeriti se u počinjene zločine.
Prema izvještajima, bojovnici HVO-a su prisilili Bošnjake da izađu iz svojih domova, potom ih opljačkali te pobili muškarce, žene i djecu. Dvanaest seljaka je natjerano u štalu koju je HVO zapalio, ali su uspijeli pobjeći. Ipak, nekoliko leševa je nađeno zapaljeno u njihovim kućama. Gotovo cijelo selo je bilo razrušeno. Od 37 žrtava, samo su šestero bili vojnici.
Kako bi se prikrili zločini pred međunarodnom zajednicom, Rajić je pokrenuo lažnu istragu sa pogrešnim informacijama čiji je cilj bio sakriti pravu prirodu zločina u selu.
Haaški tribunal je nakon priznanja krivice Ivicu Rajića osudio na 12 godina zatvora, koje nije ni izdržao do kraja budući da je, prema ustaljenoj praksi, pušten nakon dvije trećine odsluženog vremena iz španskog zatvora 2011.godine.
