GERALD FORD – imenovani a ne izabrani predsjednik SAD
Richard Nixon bio je prvi američki predsjednik koji je podnio ostavku na dužnost. Dogodilo se to u podne, 9. augusta 1974. godine, nakon što je otkrivena njegova umiješanost u aferu Watergate.
Nekoliko minuta kasnije, potpredsjednik Gerald R. Ford položio je zakletvu kao 38. predsjednik Sjedinjenih Država u Istočnoj sobi Bijele kuće. Nakon polaganja zakletve, predsjednik Ford je u televizijskom obraćanju narodu govorio izjavivši: “Moji dragi Amerikanci, naša duga nacionalna noćna mora je završena.”
Ford, prvi predsjednik koji je u tu funkciju došao preko imenovanja, a ne demokratskih izbora, zamijenio je na mjestu potpredsjednika Spiru Agnewa samo osam mjeseci ranije. U političkom skandalu nezavisnom o pogreškama Nixonove administracije u aferi Watergate, Agnew je bio prisiljen podnijeti ostavku nakon što ga je optužen za za iznudu, utaju poreza, mito i zavjeru. Suočen sa sudskim procesom i mogućnošću da završi u zatvoru, Agnew je 10. oktobra 1973. podnio ostavku.
Time su SAD ostale bez predsjednika i Nixon je, po Ustavu SAD, bio prisiljen imenovati zamjenu. Dva dana kasnije je izbor pao na Geralda Forda. Ford kao potpredsjednik, za razliku od svojih prethodnika, nije pokazivao neku veliku aktivnost na novoj dužnosti, a i javnost ga je uglavnom ignorisala.
Međutim, samo nekoliko mjeseci nakon toga, Nixon podnosi ostavku a Ford postaje prvi predsjednik u historiji koji na tu dužnost nije došao demokratskim izborima. Na upražnjeno mjesto potpredsjednika je 20. augusta 1974. imenovao njujorškog guvernera Nelsona Rockfellera.
Mjesec dana kasnije amnestirao je Nixona od svih kršenja zakona koje je počinio kao predsjednik, objašnjavajući da je želio okončati nacionalne podjele stvorene skandalom s Watergateom. To je izazvalo burne rasprave, jer je Nixon bio toliko omražen da je Fordova odluka o aboliciji protumačena kao veleizdaja. Protest protiv Forda se odrazio i na kongresne izbore u novembru 1974. godine. Republikanski kandidati su poraženi, a demokrati su po prvi put nakon dugo vremena stekli dvotrećinsku većinu u Zastupničkom domu Kongresa. Time su stekli mogućnost da zaobilaze predsjednički veto, te je Ford, izgubivši mogućnost da bilo kako utiče na rad Kongresa, ostatak mandata proveo kao jedan od političkih najslabijih predsjednika u historiji. Tokom njegovog mandata, u aprilu 1975., SAD su porazom završile rat u Vijetnamu. Prilikom turneje u Kaliforniji u septembru 1975. je preživio dva pokušaja atentata.
U novembru 1976. izgubio je izbore od Jimmyja Cartera, relativno slabo poznatog guvernera Georgije.
Ford je rođen 1913. u Omahi u Nebraski. Diplomirao je pravo na Yaleu, a tokom Drugog svjetskog rata bio je kapetan korvete u Ratnoj mornarici. Umro je 26. decembra 2006. u 93. godini kao najdugovječniji američki predsjednik.
