IRAČKA INVAZIJA NA KUVAJT 1990. GODINE
Kuvajt je mala, bogata arapska zemlja, koja je pronalaskom nafte postala jedna od najbogatijih svjetskih zemalja. Kuvajtsko bogatstvo još se više povećalo izbijanjem Iračko- iranskog rata, kada je njegova nafta nadomještala onu zaraćenih strana. U tom ratu Kuvajt je prešutno stao na stranu Iraka, odobrivši mu velike zajmove od gotovo 65 milijardi dolara. Nakon završetka neprijateljstava propali su pregovori o vraćanju zajmova, zbog čega je Irak zapao u ekonomsku krizu.
Za zemlje Bliskog istoka bogate naftom je situacija 1990. bila uznemirujuća, a neke su postupke Kuvajta smatrale velikom provokacijom. Naime, Kuvajt je povećao količinu eksploatisane nafte i tako znatno uticao na cijene na tržištu čime je njena vriijednost drastično pala. Sadamu Huseinu, tadašnjem predsjedniku Iraka, to je bilo previše. On je optužio Kuvajt da crpi više od dozvoljene količine nafte iz zajedničkog naftnog polja, te da umjetno održava nisku cijenu nafte. Irak svakako nikada nije prihvatio granicu između dvije zemlje koju su uspostavili Britanci, a čime je Kuvajt postala zasebna država.
Ujutro 2. augusta 1990. iračka armija je prešla kuvajtsku granicu. Vojska od 88 000 iračkih vojnika u samo dva dana lako je pregazila malobrojnu kuvajtsku vojsku od 20 000 vojnika. Kuvajtski vladar, šeik al-Sabah, utočište je pronašao u Saudijskoj Arabiji. Gotovo 400 hiljada ljudi, što je skoro polovina populacije, bilo je prisiljeno da pobjegne iz zemlje.
Vijeće sigurnost Ujedinjenih nacija nametnulo je sankcije Iraku i u nekoliko rezolucija osudilo njegovu akciju. Iračani se nisu željeli povući, pa su UN u novembru 1990. odobrile upotrebu sile protiv Iraka, čime su izazvali Prvi zaljevski rat. Pod vodstvom SAD-a stvorena je velika antiiračka koalicija u koju su uz SAD i Kuvajt ušle: Velika Britanija, Saudijska Arabija, Francuska, Italija, Kanada, Egipat, Sirija, Maroko, Ujedinjeni Arapski Emirati, Pakistan, Omar, Katar i Bangladeš.
Početkom 1991. savezničke snage, koje su brojale oko 700 000 vojnika, od kojih je 540 000 bilo Amerikanaca, krenule su u napad na oko 650 000 Iračana. Nakon jednomjesečnih zračnih napada u operaciji “Pustinjska oluja” započela je velika kopnena akcija “Pustinjska sablja” kojom su nakon sedam mjeseci okupacije iračke snage istjerane iz Kuvajta.
