MARTIN LUTHER KING JR. – čovjek koji se borio za svoj san
Slavni afroamerički borac za ljudska prava Martin Luter King ubijen je 04. aprila 1968. godine pucnjem iz snajperske puške.
Dr. Martin Luter King, Jr. rođen je 15. januara 1929. godine i njegov rođendan je američki nacionalni praznik. Sa 19 godina stekao je diplomu iz sociologije i krenuo na doktorski studij bogoslovije studirajući hinduizam, šintoizam i islam, jednako kao i kršćanstvo.
Postaje medijski poznat 1955. godine nakon slučaja Rose Parks koja je odbila ustupiti mjesto u autobusu bijeloj putnici.
Do 1963. godine, Kingovi zahtjevi za jednakim pravima prerasli su u nacionalni pokret. U augustu te godine više od 250.000 ljudi učestvovalo je u maršu na Washington. Predvođen Kingom, marš je za cilj imao izvršiti pritisak na zakonodavce da donesu zakon o građanskim pravima kojim bi bila okončana rasna diskriminacija.
Tog dana je održao svoj čuveni govor (I have a dream): “Sanjam da će jednog dana moje četvoro male djece živjeti u zemlji u kojoj ih neće cijeniti po boji kože nego po sadržaju i snazi njihova karaktera”.
Njegov govor ujedinio je afro-amerikance i započeo pokret za građanska prava američkih građana afričkog porijekla. Od tada rasisti su ga obasipali uvredljivim i prijetećim pismima i anonimni telefonski pozivima na što je dr. King odgovarao nenasilnim protestima.
Upravo su ti nenasilni protesti i govori pomogli pokretu za građanska prava da se održi i nastavi i da pitanje o jednakosti drži u žaristu pažnje cijele Amerike. King je dobio Nobelovu nagradu za mir, 1964. godine. Te iste godine, predsjednik Lindon Džonson potpisao je zakon o građanskim pravima, a iduće godine i zakon o pravu glasa. Tim je mjerama ukinuta rasna segregacija na javnim mjestima i diskriminacija koja je afro-amerikancim branila pravo glasa.
Kingova zadnja kampanja bila je u Memfisu, u saveznoj državi Tenesi, u martu i aprilu 1968. godine. Poveo je marš u znak podrške gradskim čistačima koji su bili u štrajku.
Ubijen je 4. aprila 1968. hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memfisu u južnjačkoj državi Tenesi. Metak je pogodio Kinga u desni obraz, probio vilicu i zaustavio se u ramenu. Odvezen je u bolnicu, gdje su u 19 sati i 5 minuta proglasili smrt. Nešto više od dva meseca nakon ubistva, uhapšen je Džejms Earl Rej, bijelac iz Ilinoisa, koji je priznao ubistvo. Osuđen je na 99 godina zatvora. On je kasnije povukao priznanje, a dao ga je navodno samo zato što bi u slučaju da nije priznao, a da ga je porota proglasila krivim, mogao biti osuđen na električnu stolicu.
Kada je ubijen imao je 39 godina. Sahrani Martina Lutera Kinga prisustvovalo je preko 100.000 ljudi. Na njegovoj nadgrobnoj ploči stoje riječi crnačke duhovne pjesme “Napokon slobodan”:
“Free at last, free at last, thank God almighty I'm free at last (Napokon slobodan, napokon slobodan, hvala ti svemoćni Bože, napokon sam slobodan)”.
U decembru 1999. okončana je građanska parnica u kojoj je porodica King tužila Lojda Džoversa koji je 1968. bio vlasnik restorana u zgradi odakle je pucano na Kinga. Sud je zaključio da Martin Luter King nije bio žrtva samostalnog ubice Džejmsa Reja, kako se do tada tvrdilo, nego žrtva šire zavjere. Porota je odredila odštetu, simboličnih 100 dolara koliko je tražila porodica King od Džoversa. Džovers je izjavio kako je on nabavio oružje i za atentat unajmio Reja, a sve to po nalogu jednog mafijaškog šefa iz Nju Orleansa. Advokat Kingovih izjavio je da nije samo mafija stajala iza atentata, nego su mafiju unajmili neki moćni ljudi iz vrha vlasti.
