GROB NEZNANOM JUNAKU – sa Hitlerovim poklonom u znak pomirenja

Grob neznanom junaku kojeg je podigao kralj Aleksandar I Karađorđević ima fascinantnu i malo poznatu historiju.

Poslije stravičnog svjetskog sukoba u drugoj deceniji 20. vijeka, kada je poginulo više od deset miliona ljudi, mnoge evropske prijestonice uvele su monumente neznanim herojima. Pariz i Prag imaju svoje spomenike u spomen poginulim vojnicima, a Kraljevina Jugoslavija, odlučila je da napravi slično znamenje.

Ceremonija postavljanja kamena temeljca održana je 28. juna 1934. godine, na dvadesetu godišnjicu Sarajevskog atentata..

Graditelj spomenika je hrvatski kipar Ivan Meštrović. Spomenik se nalazi na visini od 511 metara nadmorske visine i predstavlja vidikovac na Beograd. Spomenik je izgrađen u periodu između 1934. i 1938. godine na mjestu srednjovjekovne tvrđave Žrnov. Za gradnju je iskorišteno 8.000 kubika granita iz Jablanice.

Sam Grob, u kome počivaju posmrtni ostaci neznanog junaka, postavljen je na petostepenu piramidu koja simbolizuje pet vijekova Južnih Slovena pod Osmanlijama.

Okružen je karijatidama koje drže krov. Karijatide na spomeniku simboliziraju majke poginulih vojnika, ali i narode i regije koji su sačinjavali ondašnju Kraljevinu Jugoslaviju kao glavni simboli koncepta jugoslovenstva na kome je insistirao kralj Aleksandar I Ujedinitelj. U pitanju su statue Šumadinke, Crnogorke, Hrvatice, Slovenke, Južnosrbijanke, Banaćanke, Bosanke i Dalmatinke koje su prikazane u svojim nošnjama i kao takve imenovane od strane samog autora.

Na pročelju spomenika je u plitkom reljefu uklesan natpis: „ALEKSANDAR KRALJ JUGOSLAVIJE NEZNANOM JUNAKU“.

Hitlerovi čempresi do vrha Avale

Cijela Avala je pošumljena listopadnim drvećem. Ima tu hrastova, topola, kestena, čak i poneke divlje jabuke i kruške… I samo dva reda zimzelenih čempresa koji oivičuju stazu koja vodi do vrha Avale i Groba Neznanog junaka.

U vrijeme kada je građen grob neznanog junaka (1934-1938.) i kada je vršeno pošumljavanje Avale došlo je do jednog neobičnog simboličkog susretanja dva nekadašnja ljuta protivnika – Jugoslavije (odnosno Srbije) i Njemačke.

U želji da iskaže pijetet prema nekadašnjim protivnicima, njemački kancelar Adolf Hitler učinio je lični dar tako što je odredio da se Kraljevini Jugoslaviji poklone četinari sa izričitom molbom da budu posađeni u okviru kompleksa kao simbol mira i izgradnje dobrih odnosa zemalja koje su bile u sukobu tokom Prvog svjetskog rata.

Cilj je bio da se i na taj način manifestuje ideja koja je u čitavoj Evropi bila veoma prisutna u razdoblju nakon 1918. godine, a koja je glasila: „Protivnici u ratu – sjedinjeni u smrti“.