KADA JE ROĐEN ISUS / ISA a.s.?
Prema katoličkom kalendaru Božić pada 25. decembra, dok pravoslavci ovaj vjerski praznik obilježavaju 12 dana kasnije, 06. januara. No, da li je Isus/Isa, a.s., rođen 25.decembra? Odgovor na ovo pitanje nalazi se u glavnom izvoru kršćanstva, Novom Zavjetu, a poređenja radi, pogledaćemo Kur'an i vidjeti šta u njemu stoji o datumu rođenja Isusa/Isa, a.s.
Nigdje se u četiri priznata Evanđelja ne spominje tačan datum rođenja Isusa Krista (muslimani u Bosni i Hercegovini izbjegavaju govoriti riječ Krist, jer ih ta riječ asocira na krst. Međutim, riječ Krist je grčki prijevod aramejske riječi Mešija. Kur'an također Isa, a.s., naziva Mesih.).
Biblija ne navodi tačan datum rođenja te ne pruža odgovor na pitanje: “Kada je Isus/Isa a.s. rođen?” No ona u vezi s njegovim rođenjem navodi dvije historijske činjenice na temelju kojih se može zaključiti da on nije rođen 25. decembra.
U Evanđelju po Luki navodi se niz događaja iz vremena Isusovog/Isaovog a.s. rođenja koji indirektno govore o približnom datumu njegovog rođenja. Kratko prije nego što se Isus/Isa a.s. rodio rimski car August izdao je naredbu “da se popiše sve stanovništvo”. Ljudi su radi popisa trebali otići “svaki u svoj grad”. Neki su morali putovati sedmicu dana ili još i duže (Luka 2:1-3). Ta naredba, koja je vjerovatno bila izdana da bi se olakšalo prikupljanje poreza i regrutacija za vojsku, ljudima bi teško pala u bilo koje doba godine. Stoga je malo vjerovatno da bi August dodatno otežavao situaciju i izazivao gnjev svojih podanika tjerajući mnoge od njih da po hladnoj zimi krenu na dug put.
Luka dalje navodi da je Marija/Merjem rodila je svojega prvorođenog sina, te ga umotala u pelene i položila u jasle, jer za njih nije bilo mjesta u svratištu. A u tom istom kraju bili su pastiri, boravili su u polju i čuvali noćnu stražu nad svojim stadom. Pastiri su “boravili vani i čuvali noćne straže kod stada svojih” (Luka 2:8).
Dakle, u kojem godišnjem dobu se u Palestini popisivalo stanovništvo? Zašto nije bilo mjesta u svratištu? Kada pastiri čuvaju svoja stada u poljima?
Popis stanovništva na koji su Marija i Josip išli događao se nakon jesenje žetve kada su ljudi bili u mogućnosti putovati u druge gradove, jer su bili slobodni od zemljoradničkih poslova. Osim toga, u Judeji je bio običaj da se porez prikuplja tokom jesen kada dospiju plodovi na koje se davao porez, a radi kojeg se između ostalog i popisivalo stanovništvo.
Činjenica da u svatištima nije bilo mjesta, pa su Josip i Marija morali naći sklonište u štali ili nekom drugom, sličnom mjestu, također indicira da su Jerusalem, ali i Betlehem koji se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini bili pretrpani hodočasnicima koji su došli na jesenji festival. Takvog okupljanja hodočasnika u decembru nije bilo.
Dalje, pastiri su svoju stoku preko noći čuvali od zvijeri, poput vukova i lisica. U tadašnjoj Palestini jevrejski pastiri bi izveli svoja stada sedam dana prije Pashe (krajem marta) i ne bi se s njima vraćali sve do sredine novembra tako da su stada ovaca na ispaši bila tokom cijelog ljeta. Stada su tokom zime boravila u zatvorenom.
S obzirom da se pastiri u vrijeme rođenja Isusa još uvijek nisu bili vratili kući, može se pretpostaviti da oktobar nije bio počeo, te da, shodno tome, Isus/Isa a.s. nije rođen 25. decembra kada nema stada ovaca u polju, niti je mogao biti rođen kasnije od septembra, jer su stada tada još uvijek noćivala vani. Već se iz ovoga može zaključiti da tradicionalni datum Božića, koji se slavi zimi, ne može biti tačan, jer Evanđelje izvještava da su pastiri bili u poljima.
Dakle, prema Novom zavjetu, odnosno Evanđelju po Luki, Isus/Isa a.s. je rođen krajem ljeta ili početkom jeseni, najvjerovatnije u septembru. To je nepobitna činjenica koju priznaju i kršćanski teolozi i učeni komentatori Biblije. O tome se u posljednje vrijeme sve češće govori.
Isa a.s. u Kur'anu
Pogledajmo sada šta Kur'an kaže o vremenu Isaovog, a.s., rođenja: „I ona (Merjem) zanese i bremenita se skloni daleko negdje. I porođajni bolovi prisiliše je da dođe da stabla jedne palme. ‘Kamo sreće da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala!’ – uzviknu ona. I melek je, koji je bio niže nje, zovnu: ‘Ne žalosti se, Gospodar tvoj je dao da niže tebe potok poteče. Zatresi palmino stablo, posuće po tebi datule svježe, pa jedi i pij i budi vesela! …“ (Prevod Kur'ana, sura Merjem, 22-26.)
Ključni dio kur'anskog teksta za utvrđivanje vremena Isaovog, a.s., rođenja je podrška meleka Merjemi. Naime, melek sugeriše hazreti Merjemi da proterse stablo palme i da će joj pasti svježe datule. Datule u Palestini sazrijevaju u septembru. To je nepobitna i nezaobilazna činjenica u određivanju vremena Isaovog, a.s., rođenja, a koja se također slaže s Evanđeljem po Luki.
Zbog čega se slavi 25. decembar?
U Svetom pismu se, kako smo gore vidjeli, nigdje ne spominje tačan datum Isusovog rođenja, niti postoje ikakve zabilješke o tome da su prvi kršćani datumu njegovog rođenja pridavali nekakav značaj. Međutim, razvojem kršćanstva, Isusov rođendan sve više dobija na važnosti, tako da Božić uskoro postaje drugi najvažniji kršćanski blagdan, odmah nakon Uskrsa. Najviše se obilježavao 06. januar kao datum Isusovog duhovnog (krštenje) i fizičkog rođenja. Prekretnica u određivanja 25. decembra za Isusov rođendan desila se prelaskom rimskog imperatora Konstantina na kršćanstvo.
Polovinom IV vijeka na zahtjev jerusalemskog biskupa, rimski papa Julije I odredio je 25. decembar kao datum za obilježavanje Isusovog rođendana. Crkveni oci su, pod uticajem mitrizma i manihejstva, poistovjetili Sina Božijeg s fizičkim Suncem, pa je datum jačanja novog Sunca 25. decembar (po julijanskom kalendaru kratkodnevnica pada 25. decembra) određen za Isusov rođendan, tj., rođendan duhovnog Sunca koje rastjeruje tmine paganstva i nevjere. Kršćansko stanovništvo Rima jedva je dočekalo da nastavi sa svojim starim svetkovinama, uz neke, formalne izmjene. Međutim, istočni kršćanski teolozi usprotivili su se takvoj odluci, a kršćani Mezopotamije optužili su svoju zapadnu braću za idolatriju i obožavanje Sunca. Ipak, obilježavanje blagdana Isusovog rođenja 25. decembra postepeno je prihvaćeno širom svijeta i u tolikoj mjeri se ukorijenilo u vjersku tradiciju kršćana da protestanti iz XVI vijeka i kasnije nikada nisu uspjeli da ga potisnu.
izvor: IZ BiH, 24sata.hr
