STON
Bosanski ban Stjepan II Kotromanić i srpski car Dušan prodaju 1333. godine Dubrovniku poluostrvo Pelješac i ostrvo Mljet za po 500 dukata godišnje, što će se plaćati na Dan sv. Vlaha do svršetka svijeta. Dohodak se isplaćivao bosanskim vladarima, do gubitka političke samostalnosti Bosne 1463. godine i ulaska u Osmansko carstvo.
Car Dušan je svojih 500 dukata ustupio manastiru Svetog Mihaila u Jerusalimu. Svake druge godine, često uz vremenska odstupanja, redovnici su podizali stonski dohodak sve do pada Dubrovačke Republike početkom 19. vijeka.
Dolaskom Pelješca pod vlast Dubrovnika sve stanovništvo biva proglašeno dubrovačkim kmetovima. Kako je u to doba Pelješac kopneno bio odvojen od Dubrovnika, trebalo je organizovati odbranu te upravu. Ispod brda Podzvizd gradi se grad Ston čije zidine štite solanu u Stonu jer Dubrovnik nije imao kopnenu vezu s Pelješcem. Solana je bila drugi najveći izvor prihoda za Republiku nakon pomorske trgovine.
Briga o očuvanju i razvoju tek kupljenog teritorija poluostrva Pelješca, potom izgradnja solane i grada, natjerali su Dubrovnik da svoj graditeljski poduhvat izvede u najkraćem mogućem roku. Zbog stalnih prijetnja s rubnih područja, odmah 1333. godine Dubrovčani započinju s izgradnjom odbrambenog sistema.
Bosanski kralj Ostoja (1398-1418) prodaje Dubrovčanima (1399) zemlju od Kurila (Orašac) do Stona sa svime što tim zemljama pripada. Time se Pelješac i kopnenim putem spaja sa Dubrovnikom. Kralj Ostoja i vojvoda Hrvoje Vukčić nakon toga postaju dubrovački građani i dobivaju u Dubrovniku palače.
Stonske zidine duge su 7 km, sastojale su se od tri tvrđave, četrdesetjedne kule, sedam bastiona, četiri predziđa, te jarka ispunjenog vodom koji je opasivao zapadni, južni i istočni bok Stona.
Gradnja Velikog zida trajala je 18 mjeseci i koštala je 12.000 dukata.
Veliki kaštio, najveća je tvrđava izgrađena u svrhu zaštite stonske solane, jednog od najvažnijih resursa Dubrovačke Republike, a nalazi se u samom centru Stona.
To je velika četverougaona tvrđava smještena na jugoistočnom dijelu grada. Veliki kaštio smatra se najjačom utvrdom Stona. Njegova izgradnja započela je 1357. godine. Često je služio kao stan stonskom knezu te kao oružarnica, peći, skladišta za žito i stanovi za posadu.
