8. MAJ – Dan pobjede u Evropi

Alfred Jodl potpisuje kapitulaciju 7. maja 1945. u Remsu

Tri od četiri zemlje pobjednice u Drugom svjetskom ratu, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska, proslavljaju 8. maj kao Dan pobjede nad fašizmom. Tog dana je na snagu stupila predaja koja je prethodne noći, 7. maja, potpisana u francuskom gradu Remsu. Njemački general-pukovnik Alfred Jodl potpisao je „bezuslovnu predaju svih snaga na kopnu, na moru i u vazduhu vrhovnoj komandi savezničke ekspedicije i istovremeno vrhovnoj komandi sovjetskih trupa.“ Sva borbena dejstva treba prekinuti 8. maja u 23:01.

Time su obustavljena neprijateljstva između Njemačke i Zapadnih saveznika. Njemačko-sovjetske borbe nastaviće se i sljedećeg dana u kojem će Sovjeti izgubiti još 600 vojnika u Šleskoj prije nego što su se Nijemci konačno predali.

Wilhelm Kajtel potpisuje kapitulaciju u noći 8/9 maja 1945. u Berlinu

Kada je vijest o kapitulaciji u Remsu stigla do Staljina, od njega je došao odgovor da predaju smatra „unilateralanim dokumentom“. Sovjeti su bili nezadovoljni jer je predaja u Remsu bila u organizaciji zapadnih saveznika gdje nije bilo visokih predstavnika sovjetske armije. Sovjetski general Susloparov, koji se potpisao u Remsu, navodno nije bio ovlašten iz Moskve da to učini. Zbog toga je traženo da se kapitulacija mora ponovo potpisati u Berlinu, što je učinjeno sljedeće noći, 9. maja, 16 minuta iza ponoći po moskovskom vremenu. Njemačku kapitulaciju su potpisali vrhovni komandant Kajtel za cijeli Vermaht, general-pukovnik Štumpf za vazduhoplovstvo i general-admiral fon Frideburg za mornaricu. U ime SSSR potpisnik je bio maršal Georgij Žukov.

Zato se „Dan pobjede nad fašizmom“u Zapadnoj Evropi slavi 8. maja, a u Sovjetskom Savezu i socijalističkim zemljama tadašnje Evrope 9. maja.

Kuriozitet predstavljaju potpisnici. Naime, kapitulaciju su potpisali predstavnici njemačke vojske ali ne i njemačke vlade koju je zvanično vodio admiral Karl Denic kao novi firer njemačkog Rajha. Tek 23. maja je uočen propust i britanci su uhapsili Denica i sve članove vlade.

Što se tiče Jugoslavije, njemačka grupa armija „E“ odbila je da se preda pa su nastavljene borbe do 15. maja 1945. godine kada se Jugoslovenskoj armiji na prostoru Dravograd – Blajburg (slovenački Pliberk) predalo oko 300.000 neprijateljskih vojnika i oficira. Kada se pogleda sa vremenske distance, stiče se utisak da je Jugoslaviju oslobodila pogrešna vojska. Nekako mi se čini da su Zapadna Njemačka, Holandija, Belgija, Francuska, Norveška i Austrija prošle puno bolje od Istočne Njemačke, Čehoslovačke, Poljske, Rumunije, Bugarske, Jugoslavije….

Doduše, nisu mogli spavati u parku ali su zato mogli sve ostalo.

U ratu koji je trajao šest godina, učestvovala je 61 država i oko 110 miliona vojnika. Poginulo je između 55 i 60 miliona ljudi, a oko 35 miliona je ranjeno.

Tekst vojne predaje

Akt o bezuslovnoj kapitulaciji Njemačke iz Remsa u cjelini glasi:

  1. Mi dole potpisani, koji pregovaramo u ime njemačke Vrhovne komande, saglašavamo se sa bezuslovnom kapitulacijom svih naših snaga na kopnu, na moru i u vazduhu, a takođe i svih snaga koje se sada nalaze pod njemačkom komandom – Vrhovnoj komandi Crvene armije i istovremeno Vrhovnoj komandi savezničkih ekspedicionih snaga.
  2. Njemačka Vrhovna komanda odmah će izdati naređenje svim komandama kopnenih, pomorskih i vazduhoplovnih snaga i svim snagama koje se nalaze pod njemačkom komandom da prekinu ratna dejstva u 23:01 po srednjeevropskom vremenu 8. maja 1945. godine, da ostanu na svojim mjestima gdje se u to vreme nađu i da se potpuno razoružaju, predajući sve svoje naoružanje i vojnu opremu lokalnim savezničkim komandantima ili oficirima koje odrede predstavnici savezničkih vrhovnih komandi, s tim da se ne uništi i ne ošteti nijedan brod, plovno sredstvo ili avion, ne smiju biti oštećeni njihovi trupovi, mašinski uređaji i sprave, a takođe mašine, naoružanje, aparatura i sva vojnotehnička sredstva za vođenje rata.
  3. Njemačka Vrhovna komanda će odmah proslijediti nadležnim komandantima sve dopunske zapovjesti izdate od Vrhovne komande Crvene armije i Vrhovne komande savezničkih ekspedicionih snaga.
  4. Ovaj akt neće biti prepreka da se zamjeni drugim opštim dokumentom o kapitulaciji, koji će uključiti Ujedinjene nacije ili će se zaključiti u njihovo ime, koji će se odnositi na Njemačku i njemačke oružane snage u cjelini.
  5. U slučaju da njemačka Vrhovna komanda ili bilo koje oružane snage koje se nalaze pod njenom komandom ne budu postupile prema ovom aktu o kapitulaciji, Vrhovna komanda Crvene armije i Vrhovna komanda savezničkih ekspedicionih snaga preduzeće sve kazne i druge mere koje budu smatrane potrebnim.
  6. Ovaj akt sastavljen je na ruskom, engleskom i njemačkom jeziku. Mjerodavan je samo ruski i engleski tekst.