TURBE MALKOČA I SKENDERPAŠIĆA U KOPČIĆU KOD BUGOJNA

Na putu između Bugojna i Donjeg Vakufa, u mjestu Kopčić, smješten je dragulj osmanske baštine – Turbe Malkoča i Skenderpašića, poznato kao Malkočevo turbe.

Ovo impresivno zdanje ubraja se među najljepša turbeta ovog tipa u Bosni i Hercegovini i predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika islamske memorijalne arhitekture u Skopaljskoj dolini.

Kupolasto zdanje sa šestostranom osnovom, zidovima debelim 65 centimetara i precizno klesanim blokovima sedre ostavlja snažan utisak već na prvi pogled.

Na pet strana nalaze se prozorski otvori sa segmentnim lukovima, dok kupola završava kamenim ukrasom u obliku gljive, s usjekom koji je nekada služio za postavljanje alema.

Unutrašnjost čuvа dva mezara bez natpisa, postavljena na zajedničkom kamenome santraču, dok sarkofag s nišanom visokim tri metra dodatno naglašava monumentalnost prostora.

Prema zapisima mletačkog poslanika iz 1550. godine, potvrđenim kasnijim istraživanjima, ovdje je sahranjen Kara Osman Skenderpašić, sin Malkoč-bega.

Turbe je okruženo nekropolom sa 55 očuvanih osmougaonih nišana od sedre, koji stvaraju jedinstven ambijent dostojanstva i trajanja.

Od XVII vijeka ovdje se sahranjuje i lokalno stanovništvo, a među nišanima se ističe onaj s godinom 1208. po Hidžri (1794.), koji se dovodi u vezu s Malkoč Alajbegom.

Prema predanju, pojedini nišani izrađeni su u Glamoču i doneseni u Kopčić u šupljim stablima, što je detalj koji ovom mjestu daje dodatnu autentičnost.

Porodice Malkoča i Skenderpašića ostavile su dubok trag u historiji Bosne. Skenderpašići potiču od Skender-paše Mihajloglua, vojskovođe sultana Mehmeda Fatiha II. Skender-paša je bio veliki graditelj i zaslužan za razvoj Sarajeva, uključujući i gradnju džamije na Skenderiji 1517.g. Pomenuta džamija je strušena 1960.g., nakon čega je na njenom mjestu izgrađen Dom mladih, a na mjestu harema Kulturno-sportski centar Skenderija.

Malkoč-beg, bosanski vojskovođa i kliški sandžak-beg, bio je u rodbinskim vezama sa ovom porodicom, a njegovo ime i danas živi kroz historiju i predanje.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *